Pristrano izvještavanje i medijsko iskrivljavanje slike stvarnosti

Vijest najčešće prati fotografija, uz pomoć koje publika stvara viziju o događaju o kojem se izvještava u željenom smjeru odgovarajućih medija. Na taj način masovni mediji dijelom oblikuju sliku stvarnosti i javno mnijenje publike. Nažalost, nerijetko se susrećemo s medijskom pristranošću, kako pri odabiru fotografija koje će popratiti vijest, tako i u samome sadržaju vijesti. Kao primjer možemo prikazati vijesti o prosvjedima protiv sporazuma ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) održanima 11. i 25. veljače u Zagrebu pred Ministarstvom vanjskih poslova. Cilj prosvjeda je bio ukazati na to da se temeljna prava poput slobode javnog izražavanja i prava privatnosti na internetu nalaze iznad prava korporacija. Svi mediji popratili su ovaj važan događaj. Međutim, određeni mediji su vijest o prosvjedima protiv ACTA-e prikazali na različit način. Očito je da su neki mediji podržavali sporazum, dok su mu se drugi protivili. Naime, mediji koji su podržavali sporazum su pomno birali fotografije na kojima je prikazano tek nekoliko prosvjednika (internetski portal 24sata.hr), dok su protivnici sporazuma prikazali fotografiju s više od stotinu građana (na internetskom portalu h-alter.org). Nadalje, određeni mediji su posebno naglasili kako je i predsjednik Ivo Josipović stao na stranu podržavatelja sporazuma ACTA, te su istaknuli grad Rijeku u kojoj se pojavio najmanji broj (tek četiri) prosvjednika (internetski portal 24sata.hr), dok su se drugi pohvalili o velikom odazivu od čak tristotinjak prosvjednika unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima (internetski portal vecernji.hr).

Kao primjer internetskog portala koji podržava sporazum ACTA možemo navesti jutarnji.hr  (objavljeno 27. veljače): Prosvjed građanske akcije ''Stop Acta!'' na zagrebačkom Zrinjevcu okupio je tek nekoliko desetaka nezadovoljnih aktivista, koji su transparentima i uobičajenim maskama iskazali svoje neslaganje s ACTA-om.

Možemo pretpostaviti da su podržavatelji ACTA-e i urednici internetskog portala 24sata.hr (25. veljače): Slab odaziv - U Zagrebu protiv ACTA-e tek tridesetak ljudi: Prosvjedi su počeli u 14 sati, a građani su pozvani na okupljanja u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu. U Rijeci su se skupila četiri prosvjednika.

Slika 1.Objavljene fotografije koje prikazuju nekolicinu prosvjednika

Kao primjer medija koji podržava prosvjed protiv sporazuma ACTA možemo navesti internetski portal dalmacijanews.com na kojem je 25. veljače obavljeno: Kažimo konačno ne ACTA-i: Na zagrebačkom prosvjedu je sudjelovalo oko 50-tak prosvjednika. (...) Protivnici ACTA-e smatraju kako će sporazum omogućiti blokiranje sadržaja na internetu, bez obzira na to je li piratski ili nije, čime će ugroziti temeljne ljudske slobode i prava. Zato su organizirali online peticiju i do sada su prikupili više od milijun potpisa.

Tijekom svih prosvjeda, jedino se na internetskom portalu vecernji.hr (objavljeno 11. veljače) spomenuo veći broj prosvjednika: “U Zagrebu se unatoč  lošem vremenu okupilo tristotinjak prosvjednika, te su uz zvukove bubnjeva i brojne transparente došli izraziti svoje protivljenje ACTA-i pred zgradom Ministarstva vanjskih poslova.”

Slika 2. Jedna od rijetkih fotografija koja prikazuje mnoštvo prosvjednika protiv ACTA-e, pojavila se na internetskom portalu h-alter.org:

Kodeks časti hrvatskih novinara člankom 3. određuje da novinar, kao i svaki građanin, ima pravo na svoje političko i drugo opredjeljenje i angažiranje. No, u članku se također navodi da “u svojem djelovanju on poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o događajima.”

Medijska pristranost, iskrivljavanje slike stvarnosti i prešućivanje činjenica neetični su postupci koji onemogućavaju provođenje demokracije u društvu, stoga bi se takvi postupci trebali oštro kažnjavati. Na svim navedenim internetskim portalima trebalo je prikazati fotografije uravnoteženih prizora koje najrealnije dočaravaju situaciju. Nadalje, trebalo je, ne samo iznositi istinite informacije, nego i iznijeti sve činjenice. Pravo je i dužnost novinara, prema članku 9. Kodeksa časti hrvatskih novinara, da se zauzima za slobodan protok informacija. Isto tako, članak 4. određuje da novinari ne bi smjeli iznositi neistinite i neprovjerene informacije kao što je to u ovom slučaju.