Ernest Hemingway

"O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." Ernest Hemingway

ponedjeljak, 30. travnja 2012.

Prikriveno oglašavanje 25

28. travnja 2012. godine, na portalu index.hr, objavljen je članak pod naslovom "Najbolje hrvatsko pivo?". Nakon čitanja naslova pretpostavili bi da se radi o istraživanju kvalitete hrvatskih piva, no međutim radi se o prikrivenom oglašavanju. Sadržaj teksta reklamira pivo Bošnjak iz okolice Nove Gradiške. Tekst je napisan nimalo objektivno, te je njegova svrha privlačenje kupaca.
Tim člankom autor je prekršio 24. i 31. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, te 2. članak Zakona o elektroničkim medijima. Članak 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara kaže da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Članak 31. Kodeksa ističe da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima kaže da je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može se zavesti  javnosti u pogledu njihove prirode.

Takav članak nije trebao biti objavljen. Ukoliko se trebao objaviti, trebalo je biti naznačeno da je  članak naručeni, i plaćeni, oglas.

nedjelja, 29. travnja 2012.

Prikriveno oglašavanje 24

Na Tportalu.hr 12. travnja 2012. objavljen je prilog pod naslovom "Nova Dr.Hauschka linija mlijeka za tijelo". U tekstu se navodi kako se u hotelu Dubrovnik održalo predavanje o prirodnoj kozmetici. To je ujedno i jedini dio članka koji nije sporan.

Naime, novinar navodi karakteristike i cijene proizvoda dotične linije kao u katalogu: "Dr.Hauschka mlijeko od dunje (131,10) idealno je za njegu suhe kože, zahvaljujući ekstraktu dunjinog sjemena koje pruža dugotrajnu njegu i hidrataciju suhoj i zreloj koži. Biljna ulja trnjine i kadulje, reguliraju količinu vlage u koži kao i pH ravnotežu neophodnu za zdravu kožu", te "Dr.Hauschka ružino mlijeko za tijelo (141 kn) pruža umirujuću, harmonizirajuću njegu za kožu i osjetila, pogodna za osobe s iznimno osjetljivom kožom kojoj je potrebna dodatna zaštita, pogodna za cijelu obitelj..."

Time je prekršeno 24. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje kaže da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima, ali i 31. načelo koje kaže kako prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. 
Tekst krši i 19. članak Zakona o medijima u kojem se navodi kako:
(3) Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno.

(4) Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.

(5) Sponzorirani programski sadržaji moraju pri objavljivanju biti jasno označeni kao takvi imenom sponzora ili njegovim znakom.


Naslov je mogao glasiti: Važnost prirodne kozmetike.
Sporni dijelovi članka: S obzirom na to da je čitav članak napisan u obliku oglasa i reklame kao takav nije niti trebao biti objavljen. Umjesto toga, autor je mogao napisati članak o važnosti i napretku prirodne kozmetike, te unutar njega spomenuti eventualno popis proizvoda koji su pouzdano prirodni. No, bez navođenja cijena i oglašavanja.

Prikriveno oglašavanje 23



24. travnja 2012. godine, na portalu Jutarnji.hr, objavljen je prilog pod naslovom "FOTO Patrik (11) i Paola (8) samisvoji modni stilisti na jedan dan: Za jedan sat na odjeću 'potrošili' 12.700kuna" koji krši načelo 24. i 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojima je navedeno da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima; prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Isto tako, u Zakonu o medijima navedeno je: Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje. I u Zakonu o elektroničkim medijima navedeno je: Prikriveno oglašavanje je predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode.
Prilog u kojem je navedeno kako su djeca imala sat vremena da u Westgate shopping centru izaberu odjeću koja im odgovara i posude ju za snimanje te ju na kraju vrate u dućane, je jasno prikriveno oglašavanje. Novinarka je u prilogu oglašavala Westgate shopping centar kao i dućane koje su navodno djeca odabrala: S.Oliver, Benetton, Wenice, Bench/-O’Neill, Humanic, Mass... Osim u tekstu, reklame su vidljive i na slikama koje su objavljene uz prilog, na kojima uz svaki pojedini odjevni predmet koji su djeca izabrala piše i njegova cijena te neki od navedenih dućana u kojima se može kupiti.

Prilog nije trebao biti objavljen jer nema nikakvu informativnu vrijednost i služi samo kao oglas.

subota, 28. travnja 2012.

Prikriveno oglašavanje 22

7. rujna 2010. godine, u emisiji Hrvatska uživo, prikazan je prilog o školskim torbama koje postaju sve teže, te time štete kralježnicama školaraca. Međutim, pred kraj priloga novinarka je istaknula kako jeftinije torbe nisu dobre te da one od 300-tinjak kuna čuvaju kralježnicu, nakon čega je glasnogovornica Magme istaknula sve prednosti jedne skuplje torbe. Tu je jasno vidljivo prikriveno oglašavanje.
Ovim prilogom prekršeni su članci 24. i 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara, te 2. članak Zakona o elektroničkim medijima. Članak 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara kaže da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Članak 31. ističe da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima kaže da je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može se zavesti  javnosti u pogledu njihove prirode.
Sporni dio je mogao biti napravljen na način da sama novinarka navede koje bi karakteristike trebala imati kvalitetna školska torba, a ne glasnogovornica Magme. 

Prikriveno oglašavanje 21

Na portalu Večernji.hr 1. ožujka 2012. objavljen je prilog naslova "Provjerili smo: Cijene osnovnih proizvoda (zasad) nepromijenjene".
U prilogu se radi o tome da će cijene osnovnih namirnica ostati jednake unatoč povećanju PDV-a sa 23% na 25%. Osim osnovnih namirnica, u tekstu je navedeno kako je cijena hrane za djecu još niža nego u veljači, a kao primjer je uzet Čokolino (jedan od brendova poznate i vrlo uspješne tvrtke "Podravka"). Prema načelu 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara, novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. U ovom slučaju bilo je dovoljno navesti samo da je dječja hrana jeftinija nego što je bila prošli mjesec, ne uzimajući Čokolino kao primjer. 

Također, u daljnjem tekstu novinar iznosi priopćenje poznatog trgovačkog lanca Spara i Interspara u kojem stoji kako će Spar i Interspar blokirati cijene i kako će cijene svih proizvoda bez obzira na PDV u njihovim trgovinama ostati iste još nekoliko mjeseci. Nisu navedeni drugi trgovački lanci i njihove cijene, što ukazuje na prikriveni oglas također i za tvrtku Spar i Interspar. Prema načelu 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara, prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.


Kod uspoređivanja cijena dječje hrane u veljači i ožujku nije bilo potrebno uzeti kao primjer Čokolino. Taj dio vijesti trebao je glasiti ovako:
"Iako se PDV povećao za 2%, dječja hrana - na koju je porez i inače niži - oko 10% je jeftinija ovaj mjesec nego prošli."
Što se tiče dijela vijesti u kojem se prikriveno oglašava Spar i Interspar, mogao je glasiti ovako
"U jednom od većih trgovačkih lanaca dobili smo informacije kako se cijene neće mijenjati još nekoliko mjeseci." 

Prikriveno oglašavanje 20


Prilog pod naslovom "Okoristite se ratom mobilnih operatera u Hrvatskoj" objavljen je 22. travnja 2012. na portalu Dalmacija News. Uspoređuju se, i ističu kao najpovoljnije, tarife Tele 2 i Tomato mreža te je time prekršeno 22. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara: Novinar ne smije biti autor plaćenih reklamnih i drugih propagandnih napisa. U medijima nije dopušteno prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski tekstovi.
Također je prekršen i 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima koji ističe kako je prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija (prikriveno oglašavanje) predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili pružatelja  usluga u programima, kada je namjera pružatelja medijskih usluga koristiti takvo predstavljanje kao oglašavanje koje bi moglo zavarati javnost u pogledu njegovog obilježja.
Novinar eksplicitno objašnjava prednosti tarife: "Ukoliko nakon 30 dana nemate 55kn tarifu nije moguće ponovo aktivirati dok s 'Revolucijom' tih problema nema."
Na kraju teksta jasno je dano do znanja koju tarifu odabrati: "Kratkom računicom, jasno je da je s jednom 'Revolucijom' moguće da cijela obitelj razgovara jako povoljno, jer dovoljno je ostaviti otvorenu liniju i kune stižu na vaš 'Tomato' račun.
Tako jedna obitelj smanjuje svoje troškove na 20 kn po 'Tomato' broju jer je potrebno uplatiti 50 kn za 75 dana valjanosti 'Tomato' broja."
Iako je novinar ispromovirao Tele 2 i Tomato uzduž i poprijeko, na kraju teksta čini se kao da se želio ispričati, odnosno ukloniti bilo kakvu sumnju da je riječ o promoviranju: "Ovim člankom ne sugeriramo ovakvo korištenje…"

Ovakav pristrani tekst s prikrivenim oglasom nije smio biti objavljen. 

Izvještavanje o nesrećama 7

23. travnja 2012. na portalu Večernji.hr objavljen je prilog pod naslovom ''POTRESENA SUPRUGA POGINULOG MOTORISTA MARINKA NIMCA: Rekao je da motorom ide u đir, ali se s njega nikada nije vratio'' koji je "odličan" primjer lošeg izvještavanja o nesrećama i krši nekoliko novinarskih etičkih načela.
Za početak, detaljno su ispitani supruga poginulog Marinka Nimca i ''oni koji su Nimca dobro poznavali''. Nije bilo potrebe uznemiravati dotične kako bi se dobili podatci poput ''volio je život, bio je čovjek velikog srca'' koji služe samo za emocionaliziranje cijele tragedije. U Kodeksu časti hrvatskih novinara, načelu 15, stoji da se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.

Nadalje, u čitavom tekstu, pa tako i u naslovu, prisutan je senzacionalizam. Prema načelu 14 Kodeksa časti hrvatskih novinara, novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti što ovdje nije slučaj – o poginulom su izneseni svi mogući detalji: od njegovog identiteta, opisa karaktera, preko toga da je ''volio motore, more, ljude'' pa sve do toga čime se bavio u slobodno vrijeme. 
Ovim su prilogom izneseni detalji koji nisu od važnosti za širu javnost i on nije trebao biti objavljen - javnost se ionako već obavijestilo o toj nesreći 21. travnja, prilogom pod naslovom ''Jedan motociklist i dalje u teškom stanju,trojica puštena kući''

petak, 27. travnja 2012.

Prikriveno oglašavanje 19

Dana 24. travnja 2012. godine, Večernji list je na svojim sportskim rubrikama objavio vijest pod naslovom "Nogometno ludilo u Hervisu". Navedeni prilog govori o animacijskom programu europskog lanca sportske odjeće, te pritom krši 24. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koje ističe da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Isto tako, ovaj prilog krši i 31. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji ističe da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Također je prekršen i 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima koji ističe kako je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode.


Trebalo je biti navedeno kako je vijest promidžbenog karaktera ili izvijestiti o sportskom događaju bez navođenja Hervis Sporta kao mjesta izvođenja.

Plagijat 9

Portali danas.hr, 2. travnja 2012. godine, i javno.hr, 5. travnja 2012. godine, objavili su vijest o Andyju Fieldsu koji je na buvljaku za 27 kuna kupio crtež slavnog Andyja Warhola čija se vrijednost procjenjuje na 1,3 milijuna funti. 
Na portalu danas.hr članak je objavljen pod naslovom „Kupio crtež na buvljaku za 27 kuna, a vrijedi milijune“, dok je na portalu javno.hr objavljen pod naslovom „Warholov crtež vrijedan 1,3 milijuna funti kupio na buvljaku za 27 kuna!“. Iako su naslovi različiti, članci su, izuzev prvog odlomka, potpuno jednaki. 
Na portalu danas.hr članak nije potpisan, dok je na javno.hr članak potpisan inicijalima mg. Izvor iz kojeg su informacije preuzete nije naveden, te je samim time prekršen 11. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji novinara obvezuje na poštivanje autorstva drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore kojima se koristio. Portali su prekršili i 16. članak Zakona o medijima koji nalaže da se na odgovarajućim mjestima mora objaviti naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isječak iz programskog priloga, osim ako je međusobnim ugovorom određeno drugačije. Isto tako, 16. članak Zakona obvezuje da se objavi ime i prezime autora objavljenog priloga, osim ako se autor tome protivi
U ovom slučaju, autori članka nisu imali razloga zahtijevati neobjavljivanje njihovih imena i prezimena, jer se ne radi o vijesti koja bi mogla negativno utjecati na njih. Zakon o medijima člankom 58. propisuje kaznu od 30 000 kuna kojom će se kazniti nakladnik koji uz informaciju prenesenu iz drugih domaćih i inozemnih medija ne naznaći izvor.

Autori članaka trebali su naznačiti izvor iz kojeg su preuzeli vijest. S obzirom da je portal danas.hr prvi objavio vijest trebao je napisati od kojeg je izvora vijest preuzeo. Portal javno.hr mogao je napisati: „Kako prenosi portal dnevno.hr (...)“. 

četvrtak, 26. travnja 2012.

Plagijat 8

Na sljedećim internetskim stranicama i portalima proteže se gotovo identičan tekst izvještaja o nedavnim košarkaškim utakmicama NBA lige:
http://www.index.hr/sport/clanak/boston-na-rondov-pogon-razbio-miami/607518.aspx
http://cro.time.mk/cluster/891ffc8f88/boston-na-rondov-pogon.html
http://nexbig.com/vijesti_pretraga.php?ns=NBA+Boston+razbio+Miami%2C+Rondo+upisao+triple-double
http://www.klix.ba/sport/kosarka/nba/na-rondov-pogon-boston-razbio-miami/120402027
http://www.balkansport.info/threads/1619713-Nba-2011-12/page11
http://www.mondopress.com/cluster/na-rondov-pogon-boston-razbio-miami-98b17a3b81r/.


U prilozima je, stoga, riječ o plagijatu, a sadrže barem pola istog teksta bez naznake izvora ni u jednom od njih. Ne može se sa sigurnošću znati tko je od koga prepisivao jer su svi tekstovi objavljeni u istome danu, točnije 2. travnja 2012. Jedini portal na kojemu je naveden autor ("TS") je Jutarnji.hr, no tek portal Oslobodjenje.ba naznačuje da je fotografija, priložena uz izvještaj, preuzeta od Reutersa što daje naslutiti da je tekst također preuzet iz tog medija. Danas se smatra uobičajenim da internetski portali prepisuju jedni od drugih te iskorištavaju tu slobodu jer, iako sankcije postoje, one se u praksi ne provode.
Krši se sljedeći članak Kodeksa časti hrvatskih novinara:
11. Novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore kojima se koristio. Plagijat je nespojiv s novinarskom etikom.

Što je trebalo napraviti? Sastaviti vlastitu vijest s navedenim izvorom.

Plagijat 7


4. travnja 2012. godine na portalu  danas. hr objavljen je članak pod naslovom "Kosor definitivno izgubila potporu vrha HDZ-a." Članak je potpisan inicijalima J.Š. Na portalu tjedno.net, istoga dana u 15:09 sati, objavljen je članak sa sličnim naslovom "Jadranka Kosor izgubila potporu vrha HDZ-a." Ispod članka nije navedeno ime autora, već sam naziv portala – tjedno.net. Autor članka na portalu danas.hr obrađuje temu oko izbora vodstva HDZ-a u sljedećim odlomcima, to jest podnaslovima: uvodni dio, 1 član, 1 glas – u sljedećem izbornom procesu, Svi u zatvor, Pišem ti pismo. Uvodni dio i prvi podnaslov 1 član, 1 glas – u sljedećem izbornom procesu, uz mala preoblikovanja, isti su na portalu tjedno.net. 
Iako na portalu danas.hr nije nigdje istaknuto vrijeme objavljivanja članka, po komentarima čitatelja može se zaključiti da je članak s ovog portala ipak objavljen prije članka s portala tjedno.net. 
Zaključno tome, tjedno.net objavio je plagijat. Time je prekršeno 11. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara prema kojem novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore kojima se koristio. Plagijat je nespojiv s novinarskom etikom. Nadalje, krši se i 17. članak Zakona o medijima prema kojem uz informacije koje se prenose iz drugih domaćih i inozemnih medija mora biti naznačen medij iz kojega se informacija prenosi. Prema članku 58. navedenoga Zakona, novčanom kaznom od 30.000,000 kn kaznit će se svaki nakladnik koji uz prenesenu informaciju iz drugih domaćih ili stranih medija ne naznači izvor. 

Članak s portala tjedno.net ne bi se smatrao plagijatom da je novinar naveo izvor informacija.  
Mogao je to napisati ovako: "Prema portalu danas.hr (…)" ili "Kako izvještava portal danas.hr (…)"

srijeda, 25. travnja 2012.

Neobjektivno i pristrano izvještavanje: javne osobe 4


Na internetskom portalu index.hr, 5. travnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom "Jadranka Kosor u raljama paranoje". Ovaj prilog je u potpunosti neprimjeren, neobjektivan i, iznad svega, pristran. Članak otvoreno ismijava i kalja dostojanstvo dotične osobe, a novinar jasno iznosi svoj stav. Time ovaj članak krši neke odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara, te UNESCO - Međunarodna načela profesionalne etike u novinarstvu. Dakle, 2. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara govori kako polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna, samostalna, istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom, kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa.   
Isto tako, novinar koji je napisao ovaj članak krši i  13. članak navedenog Kodeksa koji govori da je nedopustivo koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.
Nadalje, 6. načelo UNESCO - Međunarodnih  načela profesionalne etike u novinarstvu govori: Sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda jeste poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.
Dakle, u ovom članku novinar je prekršio više etičkih načela, te time, okaljao, ocrnio i ponizio dotičnu osobu, odnosno Jadranku Kosor.  


Novinar nikako nije smio objaviti ovaj članak pod ovakvim naslovom. Umjesto toga, naslov je mogao glasiti: " Jadranka Kosor u strahu" ili "Jadranka Kosor tvrdi kako njezini protivnici govore protiv nje".  

Također, neki dijelovi članka protive se, u potpunosti, novinarskoj etici i svim zakonima objektivnog izvještavanja, a sporni dio teksta glasi: "JAVNI istupi Jadranke Kosor sve više podsjećaju na prometnu nesreću: možete samo pokriti oči i očekivati najgore". Novinar je ovaj dio mogao napisati: " U zadnje vrijeme se Jadranka Kosor sve češće žali na protivnike u javnim istupima". 

Još jedna rečenica koju novinar nikako nije smio napisati glasi: "Nakon takvih izjava mora vas obuzeti onaj osjećaj stida koji osjećate umjesto osobe koja se otvoreno sramoti." Insinuirajući na Jadranku Kosor, novinar u ovoj rečenici jasno vrijeđa dotičnu osobu i istovremeno iznosi svoj stav. Također, zadnja rečenica u ovom članku glasi: "Ako je "pukla", a to je vrlo evidentno, onda bi je trebalo ostaviti na miru". Smatram da bi se ovakve rečenice svaki novinar posramio i nikako je ne bi smio napisati u svojem članku. Novinar ovim člankom krši mnoge odredbe novinarskih kodeksa i zakona, te tijekom cijelog članka iznosi svoje mišljenje što jedan ozbiljan i kvalitetan novinar nikako ne bi smio.

Prikriveno oglašavanje i senzacionalizam

Na internetskom portalu zagrebancija.com, 16. travnja 2012. godine, objavljen je prilog pod naslovom „Vanja Mamić zablistala u prozirnoj crnoj haljini“ u kojem su vidljivi senzacionalizam i prikriveno oglašavanje. Navedeni prilog krši 24. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koje ističe da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostimaIsto tako, ovaj prilog krši i 31. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji ističe da  prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Također je prekršen i 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima koji ističe kako je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode. Zbog  naslova, ali i ostatka teksta prekršeno je i 14. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti.
U prilogu su sporni naslov i nadnaslov „Seksi izdanje lijepe Vanje“ kojima se prvenstveno htjela privući pažnja čitatelja. U tekstu se, nadalje, spominje da je Vanja Mamić, u seksi izdanju, došla na otvorenje novog design shopa, Krie design by Kristina Burja u Radićevoj ulici te da je haljinu, koju je Vanja nosila, dizajnirala upravo Kristina Burja. U tekstu, također, nije bilo potrebno navoditi ime dućana i ulice u kojoj se dućan nalazi.

Naslov je mogao glasiti: „Vanja Mamić na otvorenju novog design shopa“

Sporni dio se mogao napisati i na ovaj način:
Vanja Mamić je na otvorenje odjenula haljinu koju je, upravo za nju, dizajnirala vlasnica novootvorenog dućana.

Kršenje dječjih prava 35

12. travnja 2012. godine, na portalu vecernji.hr, objavljen je prilog pod naslovom "Djeca Sirije –Zahra (5) čisti cipele da prehrani brata i baku". Autor priloga je Večernjakov reporter koji izvještava iz Damaska. Problem u njegovom prilogu je to što je intervjuirao petogodišnju djevojčicu, imenovao je, te čak stavio njezinu sliku iznad teksta. Članak 19. Kodeksa časti hrvatskih novinara nalaže sljedeće: Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu.
Novinar je ovdje prekršio to načelo jer je napravio intervju s djevojčicom od 5 godina koja nema roditelje niti ikakvu zaštitu od medijskog izrabljivanja. Objavio je njezine osobne podatke i narušio njezinu privatnost javno objavljujući njezinu priču o smrti njezinih roditelja. Konačno, nije smio objaviti njezinu sliku jer je nedopušteno objavljivati slike maloljetne djece. Novinar je u želji da pokaže stanje u kojem žive djeca u Siriji neovlašteno iskoristio neznanje i nemoć ove djevojčice kako bi njegov prilog izgledao što atraktivnije i autentičnije. Prilog je trebao biti napisan u obliku priče u kojoj novinar prikazuje uvjete života djece u Siriji, ali bez objavljivanja njihovih imena, osobnih podataka i slika. Trebao je paziti na dječju anonimnost. Iako je djevojčica sama pristala na fotografiranje, budući da je maloljetna, pristanak je trebao dati netko od njezinih skrbnika.

Prilog je trebao izgledati ovako :
Djeca Sirije - rad na ulici
 
Hodajući ulicama Homsa naišao sam na petogodišnju djevojčicu čiji su roditelji žrtve vojnih bombardiranja. Kako bi zaradila nešto novaca, čisti cipele prolaznicama na ulici. Rekla mi je da je prije prosila, ali na taj način nije mogla dobiti novac i ljudi su bili grubi prema njoj. Tvrdi da može zaraditi i do nekoliko stotina lira na dan. Na taj način pomaže svojoj baki da prehrani njezinog mlađeg brata.

utorak, 24. travnja 2012.

Prikriveno oglašavanje 18

Na portalu Jutarnjeg lista, 23. travnja 2012. godine, objavljen je članak „U novozagrebačkom kvartu Sredičće, tik do Bille, otvorena je ekskluzivna pršutarnica tvrtke Voštane”
U spomenutom tekstu otkriva se točna lokacija objekta, ime obitelji koja je pršutarnicu otvorila i ponuda lokala. Iz teksta možemo iščitati stav autora koji je, brojnim epitetima, nahvalio pršutarnicu. U članku se ne spominje da je u promotivne svrhe čime je autor ovog članka prekršio 24. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji kaže da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima., i 31. članak koji kaže da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.  
Tekst krši i 19. članak Zakona o medijima u kojem piše:
(3) Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno.
(4) Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.
(5) Sponzorirani programski sadržaji moraju pri objavljivanju biti jasno označeni kao takvi imenom sponzora ili njegovim znakom.

U ovom tekstu ne postoje sporni dijelovi, jer je cijeli članak upitan i neetičan.

Senzacionalizam vs. kršenje dječjih prava 32

Na portalu gloria.hr, 20.travnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom ''Mišićavi Mark Wahlberg ljubi ženu dok djeca plivaju oko njih''. U ovom članku autor spominje kako glumac Wahlberg u pauzama između snimanja novog filma odlazi na plažu jer ga tamo čekaju supruga i njegovo četvero djece. Tekst krši čl. 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. Ovaj članak niti je potreban čitateljima niti  ima izniman javni interes, jer čitatelji mogu preživjeti i bez znanja o tome kako glumac Mark Wahlberg provodi svoje slobodno vrijeme. Osim zadiranja u privatnost, u članku se spominju imena i dob maloljetne djece Marka Wahlberga, te su objavljene i njihove fotografije što je etički neprihvatljivo. 
 Čl. 19. Kodeksa časti hrvatskih novinara jasno navodi kako novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu.  Osim ovog prekršaja, također je prekršena i 2. točka 15. članka Zakona o medijima koja određuje da su mediji dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.
Ono na što je trebalo obratiti pozornost su fotografije malodobne djece. Njihova lica su trebala biti zamagljena ili, u najboljem slučaju, fotografije uopće nisu trebale biti objavljene. Također, imena djece i njihova dob nisu trebali biti objavljena jer krše pravo djeteta na privatnost.

Naslov bi trebao glasiti: Mark Wahlberg u obiteljskom okruženju

Tekst sadrži nepotrebne informacije koje nisu od velike važnosti za publiku i koje ne utječu na život čitatelja, stoga nisu ni trebale biti objavljene na portalu.

Prikriveno oglašavanje 17

Na portalu jutarnji.hr, 16. travnja  2012. godine, objavljen je članak  pod naslovom „Speed-dating po prvi put u klubu Cranberry“, u kojem je vidljivo prikriveno oglašavanje.  


U navedenom tekstu krši se 24. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje glasi:  Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Također, u članku se krši  i 31. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem piše kako prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. 

U samom naslovu se spominje ime kafića u kojem će se održati speed-dating čime je jasno prikriveno naglašavanje. Mjesto gdje će se održati speed-dating moglo se napisati samo u članku, ali ne i u naslovu. 
U tekstu je u posebnom odlomku opisan kafić i njegove karakteristike: Cranberry bar ekskluzivno je uređen prostor u centru Zagreba, u Ilici 45. Café bar i noćni klub na dva floora ugodan je i vrhunski organiziran ambijent od sveukupno 500 četvornih metara, u kojemu možete uživati u ispijanju kave i sokova tijekom dana, ali i u tulumarenju do sitnih jutarnjih sati uz resident DJ-eve koji puštaju samo pomno odabranu stranu glazbu.

Sporni dio o samom kafiću nije se niti trebao napisati.

Naslov je mogao glasiti:
Speed-dating u Zagrebu  ili Udruga „Kišobran za dvoje“ organizira speed-dating.

Članak je mogao glasiti:
Udruga za samce “Kišobran za dvoje” u suradnji s klubom Cranberry organizira speed dating. Događaj će započeti 28.4. u 19.00 sati u klubu Cranberry kluba u centru Zagreba, Ilica 45.
Sudionici će imati priliku upoznati zanimljive, nove ljude kroz 20 kratkih spojeva. Svaki spoj trajati će 5 minuta. Organizatori će drugi dan slati kontakte samo sudionicima koji su se međusobno izabrali. Događaj ima ograničen broj mjesta te se potrebno unaprijed prijaviti. Ulaznica je 40 kuna.
Novootvorena udruga Kišobran za dvoje osnovana je u cilju poboljšanja kvalitete života samaca, te druženja i upoznavanja slobodnih osoba u svrhu ostvarenja prijateljstva, ljubavne veze ili braka. Ciljevi i djelatnosti udruge su organizacija radionica i predavanja na temu međuljudskih odnosa, organizacija izleta, proslava, događaja i druženja.

Kršenje dječjih prava 34


Na internetskom portalu Index.hr 5. ožujka 2012. godine objavljen je prilog "Čudo je kratko trajalo: Beba koja je preživjela nalet razornog tornada ipak izgubila bitku za život" koji nije u skladu s novinarskom etikom. Naime, prekršen je Kodeks časti hrvatskih novinara u njegovom 14. načelu koje glasi: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Također, prekršeno je i 15. načelo koje navodi: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. Osim Kodeksa časti hrvatskih novinara, prekršeno je VI. načelo Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu koje nalaže kako je sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvote Zakon o medijima koji u 7. članku ističe: Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti
Novinar nije smio navesti puno ime i prezime djevojčice te nije smio objaviti njenu fotografiju.

Sporni dio priloga je trebao glasiti:
Djevojčica, koja je imala svega 20 mjeseci, preminula je zbog ozljede glave koju je uzrokovao tornado. Nažalost, preminuli su i članovi njene obitelj; otac, majka, brat i sestra.

Prikriveno oglašavanje 16

U izdanju časopisa Cosmopolitan za ožujak 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom "LOOK ZVIJEDZE: Izrast se vraća?"
Navedeni prilog, isticanjem marke kozmetičkog proizvoda unutar teksta, krši 24. odredbu Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojemu piše da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Članak također krši i 31. odredbu u kojoj stoji: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa.
Prema Zakonu o medijima ovaj prilog krši 15. članak u kojem piše: Poštujući pravo javnosti da bude točno, nepristrano i pravovremeno informirano o događajima, pojavama, osobama, predmetima ili djelatnostima, mediji će se pri objavljivanju programskih sadržaja pridržavati pravila novinarske struke i etike. Također, krši i 19. članak istog zakona u kojem se navodi da nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.

Tekst je napisan ovako:
"Stilistica Ursula Stephen kaže da je pri kreaciji ove frizure bila inspirirana 70-ima. Rihanna je na 54. dodjeli nagrade Grammy viđena s izrastom, a frizuru je kreirala uz pomoć losiona za definiranje kose (npr. Kevin Murphy Texture Master, 145 kn) i srednjim uvijačima za kosu."
Trebao je biti napisan ovako:
"Stilistica Ursula Stephen kaže da je pri kreaciji ove frizure bila inspirirana 70-ima. Rihanna je na 54. dodjeli nagrade Grammy viđena s izrastom, a frizuru je kreirala uz pomoć losiona za definiranje kose i srednjim uvijačima za kosu."

Zloupotreba položaja novinara

U Dnevniku HTV-a emitiranom 18. prosinca 2011., u kojem je na samom kraju Zoran Šprajc komentirao zaključak Programskog vijeća HRT-a, a koji se odnosio na prilog o padu Vukovara (emitiranom na 20. obljetnicu pada toga grada), voditelj je postupio neprofesionalno. Naime, Zoran Šprajc objavio je na dan pada Vukovara prilog Hrvoja Zovka o tadašnjim okolnostima pada tog grada. Prilog je sadržavao audiozapis u kojem Mile Dedaković Jastreb, ratni zapovjednik Vukovara, traži od predsjednika Franje Tuđmana i vlasti da evakuiraju civile iz opkoljenog grada, što je ovaj odbio.
Programski su vijećnici doveli u pitanje autentičnost te snimke, no na kraju je dokazano da je zapis autentičan. Tada su reagirali pitavši tko je i kada radio na prilogu, zašto je emitiran baš taj dan i koje je njegovo porijeklo te su javno prozvali Zorana Šprajca. Zoran Šprajc je potom 18. prosinca zloupotrijebio svoju ulogu voditelja kako bi se "obračunao" s njima u eteru.
Time je prekršio 1. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže kako se novinari moraju voditi etikom svog poziva i čuvati ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije, te isto tako njegovati kolegijalne odnose i profesionalnu solidarnost. Ne samo da to nije učinio, već upravo suprotno, Šprajc je  uputio i uvrede svojim kolegama, i to je učinio javno.Također, prekršio je i 6. načelo istog kodeksa u kojem se navodi dužnost novinara da u svim prilozima, komentarima i polemikama poštuje etiku javne riječi i kulturu dijaloga te uvažava čast, ugled i dostojanstvo osoba ili skupina s kojima polemizira. Taj članak ističe i važnost prikazivanja svih stajališta, pogotovo kad se iznose optužujući navodi, a Šprajc je to i učinio.
Iako je Šprajc imao podršku dijela javnosti, to ne mijenja činjenicu da je prekšio pravila i prešao granicu. Umjesto da reagira na ovakav način, mogao se Vijeću obratiti pismenim putem, a ne preko javne televizije.




nedjelja, 22. travnja 2012.

Izvještavanja o ubojstvima 14


Česti slučajevi kršenja etičkih načela događaju se upravo kada novinari izvještavaju o raznim nesrećama i tragedijama. Prilog "Vojnić: ubili starca pa mu stavili partizansku kapu na glavu", objavljen 17. travnja  2012. na portalu Slobodne Dalmacije krši nekoliko etičkih načela.
Prema načelu 14 Kodeksa časti hrvatskih novinara nalaže se sljedeće: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. (…) Prekršeno je i načelo 15: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Također, Zakon o medijima u članku 7. nalaže: Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Prilog o kojemu je ovdje riječ mogao je biti napisan i na drugačiji način. Osim što su u njemu prikazane fotografije tijela mrtvog čovjeka te pozadina njegove kuće, tekst daje previše podataka o osobnom životu preminulog – od njegovog imena do toga kako je živio. Članak je također mogao biti napisan bez detaljnih informacija o točnom mjestu ubojstva. Podatak da je preminuli ubijen između "štaglja i kuće" mogao je biti izostavljen. Kao i podatak da je kuća preminulog udaljena 200 metara od središta mjesta u čijoj blizini žive dvije starice.

Tekst je mogao biti sažet na ovaj način: "U mjestu Krstinja u općini Vojnić, danas u popodnevnim satima pronađen je mrtav 75-godišnji mještanin M. Š. Njegovo tijelo pronađeno je iza obiteljske kuće. U tijeku je očevid, a sumnja se da je nesretni starac ubijen. Samo po sebi ubojstvo je poprilično zagonetno, a jedan detalj čini ga pomalo bizarnim i jezivim. Starcu je na glavu bila postavljena partizanska kapa, a s obzirom na to da susjedi nikada nisu vidjeli starca da takvo nešto nosi, pretpostavlja se da mu je kapu na glavu stavio ubojica.

Plagijat 6

Tportal.hr objavio je 12. travnja 2012. sljedeću vijest: "OD 3. DO 5. SVIBNJA, 4. ETNOFILm festival uskoro u Rovinju" (lijevo). Istoga dana, takva vijest je objavljena na portalu Danas.net.hr"OD 3. DO 5. SVIBNJA, ETNOFILm festival donosi 24 filma domaće i svjetske produkcije" (desno). Čitajući dalje tekst na oba portala, očigledno je da su tekstovi identični. Naime, portal Slobodne Dalmacije također je najavio događaj, no naznačio je izvor, a to je bila HINA. Takvim postupokom prva dva portala prekršila su 10. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje glasi: Novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi imena drugih autora čijim se tekstovima koristi  i 13. načelo: Plagijat je nespojiv s novinarskim Kodeksom. Portali su svakako trebali naglasiti izvor od kojega su preuzeli informaciju. Zakon o medijima u 16. članku također naglašava da je nakladnik dužan napisati naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isječak iz programskog priloga, osim ako je međusobnim ugovorom određeno drugačije. Zakon o medijima propisuje i kaznu do 30 000 kuna kojom će se za prekršaj kazniti nakladnik koji uz informaciju prenesenu iz drugih domaćih i inozemnih medija ne naznači izvor
Nažalost, ove odredbe Zakona nisu i praksa koja se primjenjuje, a internetski portali zato slobodno pripisuju zasluge za tuđe tekstove. Još uvijek nije glasno pitanje kako uopće riješiti taj problem, odnosno stati mu na kraj. 

Plagijat 5


Plagijat je od samog početka novinarstva osuđivan, regulira se brojnim zakonima i etičkim načelima. Međutim, broj plagijata u novinarstvu se ne smanjuje.
22. travnja 2012. na portalu novilist.hr objavljen je prilog pod naslovom „Albanci preko granice u crnim torbama pokušali prošvercati 105 kila 'skunka'“. Kao autor tog priloga navedena je HINA. Naime, istog dana na portalu dalmacijanews.com objavljen je prilog pod naslovom „Dubrovnik: Pali dileri s više od 100 kg marihuane!“. Kao autor tog priloga naveden je novinar/novinarka s inicijalima D. N. Budući da je kao izvor portalu novilist.hr poslužila HINA, a portal dalmacijanews.com ne navodi izvor, očito je da je prilog portala dalmacijanews.com plagijat. Naime, taj prilog je prepisan od riječi do riječi. Dakle, prekršen je članak 11. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji navodi da novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore kojima se koristio. Plagijat je nespojiv s novinarskom etikom. Nadalje, prilog krši i 4. načelo Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu (UNESCO) koje, između ostalog, navodi i da profesionalna etika nalaže poštivanje intelektualnog vlasništva i, posebno, izbjegavanje plagijata. Nadalje, člankom 16. Zakona o medijima naznačeno je da nakladnik treba objaviti naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isječak iz programskog priloga, osim ako je međusobnim ugovorom određeno drugačije. Također je člankom 17., istoga Zakona, navedeno da, uz informacije koje se prenose iz drugih domaćih i inozemnih medija mora biti naznačen medij iz kojega se informacija prenosi. Člankom 58. Zakona o medijima utvrđeno je da će se nakladnika koji ne naznači izvor kazniti novčanom kaznom do 30.000,00 kuna.

Dakle, autor/autorica priloga na portalu dalmacijanews.com trebao/la je navesti izvor, tj. naznačiti odakle je prilog preuzet.