Senzacionalizam: izvještavanje o teškim nasilnim djelima i kršenje prava na privatnost

Na internetskom portalu jutarnji.hr, 19. ožujka 2012., objavljen je prilog pod naslovom "Slučaj koji je šokirao Ukrajinu: Sinovi vladinih moćnika silovali i zapalili 18-godišnju OksanuMakar!".

Navedeni članak je jasan primjer senzacionalističkog izvještavanja pri kojem se narušava privatnost osobe pogođene nesrećom. Već u naslovu novinar je, objavljivanjem imena i prezimena stradale osobe te suvišnim detaljima poput “silovali i zapalili”, prekršio načelo 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara prema kojemu novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti te je obvezan poštovati svačije pravo na privatnost. Dalje se u objavljenom članku navode nepotrebne informacije o tome kako su djevojku odveli u stan kod zajedničkog prijatelja gdje su je ''silovali, pokušali zadaviti, zamotali u plahtu, bacili u jarak i zapalili''. Osim toga, u prilogu su se navela i imena svih osumnjičenika unatoč nedovoljnoj količini dokaza da su sva trojica počinitelji navedenih kaznenih djela. Time je novinar prekršio članak 6. Zakona o medijima koji upravo to zabranjuje. Za kraj, objavljena je izjava jednog od osumnjičenika: „Da. silovao sam je. A kako nije htjela da se smiri, odlučio sam je zadaviti. Rekao sam prijateljima da moramo iznijeti tijelo jer su mi tu roditelji. Kada smo se vratili u sobu vidjeli smo da je djevojka živa. Našao sam uže na balkonu i odlučio dovršiti započeto.“. Navedena izjava neumjesna je i nepotrebno objavljena u prilogu čime je, osim četvrtog načela Kodeksa časti hrvatskih novinara, prekršeno i načelo 15. koje određuje da se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima  te da  novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.

Naslov članka mogao je glasiti: "Ukrajinka (18) žrtva sinova vladinih dužnosnika"

Vijest se mogla napisati i ovako: "18-godišnja Ukrajinka 9. ožujka ove godine preživjela je fizičko zlostavljanje od strane dvojice sinova bivših vladinih dužnosnika. Nesretnu djevojku su sljedećeg dana pronašli građevinski radnici nakon čega su je prevezli u bolnicu. Istražni postupak i suđenje trojici osumnjičenika je u tijeku."

Izvještavanje o nasilnim djelima 3

Na internetskom portalu danas.hr, 15. siječnja 2010., objavljen je članak pod naslovom ''Učenici snimali kako se iživljavaju na kolegi''.  Članak otkriva detalje zlostavljanja maloljetnika. Također je objavljen i video u kojem je zlostavljanje prikazano, te je ispod videa sažetak viđenoga. Objavljivanje videa i komentari ispod su nepotrebni. Dječakov identitet je, unatoč zamagljivanju, otkriven jer je navedena škola koju pohađa te njegovi inicijali. Članak time krši odredbu Kodeksa časti hrvatskih novinara:  15. Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Članak krši i odredbu 20. koja kaže da novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Identitet djeteta ili maloljetnika dopušteno je otkriti samo iznimno, kada je to u javnom interesu i ne ugrožava dobrobit djeteta ili maloljetnika, te uz pristanak roditelja ili skrbnika djeteta ili maloljetnika, ili kada to radi dobrobiti djeteta traže državna tijela.

Sporni dijelovi članka su trebali glasiti: ''Dok su ga kolege verbalno i fizički zlostavljale, dječak je bespomoćno sjedio u klupi.'' 

Video uopće nije trebao biti objavljen, kao ni detalji zlostavljanja.

Senzacionalizam vs. dječja prava 29

Na portalu webcafe.net.hr dana 23. ožujka 2012. je izašao članak pod naslovom "Strava VIDEO: Klinac od 8 godina puši 25 cigareta dnevno". U članku se krši nekoliko odredbi Kodeksa časti hrvatskih novinara. Članak je očito namijenjen senzaciji što se protivi Kodeksu časti hrvatskih novinara pod člankom 14.: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Još je prikazana i slika dotičnog djeteta što se protivi članku 19. Kodeksa koji ističe da novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. 
U prilogu koji je stavljen ispod članka, a preuzet je sa Youtube-a, otkriven je identitet djeteta, očito je  da novinar webcafea nije snimio tu reportažu pa nije odgovaran za otkrivanje identiteta dijeteta, ali je ipak tu reportažu prenio što nije trebao napraviti.  

Naslov članka je mogao glasiti:  "Svakodnevnica u Indoneziji - sve veći broj djece pušača" i slika djeteta je trebala biti zamagljena.

Izvještavanja o samoubojstvima 9

Na portalu javno.hr, 26.siječnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom "UZNEMIRUJUĆE Šokantno: Fotografijama na Facebooku najavila svoje samoubojstvo"

Novinar je ovim člankom prekršio 15. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji govori da se posebna  pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Isto tako, novinar je prekršio i 16. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji kaže da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima.  

Kodeks nam jasno govori kako se od slučajeva samoubojstava nikako ne bi trebao raditi senzacionalizam i posebno naglašavati te slučajeve, nego ih svesti na najmanju moguću mjeru. No ipak, novinar je s ovim člankom prekšio Kodeks tako što je objavio uznemirujuće fotografije, otkrio identitet žrtve, te njezine oproštajne riječi. Novinar nikako nije smio objaviti ovakve šokantne fotorafije, osobito ne jer ta žena ima troje maloljetne djece. 

Naslov je mogao glasiti ovako: "Djevojka počinila samoubojstvo"

Sporni dio teksta koji glasi: "Cynthia Lee (23) snimila je nevjerojatne fotografije koje nalikuju na one iz najstrašnijih horora, a potom ih objavila na Facebooku, te se ubila pištoljem!",  novinar je to mogao napisati ovako: "Djevojka C.L. (23) prije nego što si je oduzela život snimila je uznemirujuće fotografije i objavila ih na društvenoj mreži."

Izvještavanje o nasilnim djelima 2

29. ožujka 2012. portal tportal.hr objavio je članak pod naslovom "Umrla silovana, mučena i zapaljena djevojka".  Naslov, slika i video u članku su neukusni. Navedeno je ime i prezime djevojke, te njena slika kako leži na bolničkim kolicima i prima kisik. Jasno se vide ozljede glave, a ostatak lica nije zamagljen. Navedene su i godine, što nije uopće potrebno, jer da se ovakvo što dogodilo bilo kome jednako je zlo. Kao da to sve nije bilo dosta, prikazan je i video uradak majke koja ju ispituje kako se osjeća te kako bi ona kaznila svoje mučitelje. U videu se vidi da je djevojka iscrpljena, te da pokazuje amputiranu desnu ruku. Svime gore navedenim krši se čl. 15 Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. 
Članak nije uopće od javnog interesa.  

Naslov članka je trebao glasiti:  Djevojka umrla od teških ozljeda

Sporni dio teksta je mogao biti napisao ovako: Mlada Ukrajinka (19), koju su silovala i mučila trojica mladića, svi pripadnici zlatne ukrajinske mladeži, umrla je u četvrtak u bolnici u gradu Mykolayivu.

Video nije potreban, a umjesto slike žrtve prihvatljivija bi bila slika grada u kojem se događaj dogodio.

Neobjektivnost novinara i neprovjerene informacije

Na portalu Slobodne Dalmacije je 19. siječnja 2012. objavljen članak pod naslovom: "KERUM I NERADNI SNJEŽNI DAN Ivica Ivanišević: Prija nega bude kasno".

Ova vijest nije informativna, a nije ni potrebna jer javnost njome nije ništa novog saznala. Prije bi se moglo reći da ju je autor napisao  iz osobnih razloga, osobne frustracije i nezadovoljstva. Kao novinar, on je u službi svojih građana, svoje publike, on "ide gdje oni ne mogu" i predstavlja glas naroda te, kao takav, vlastito mišljenje mora zadržati za sebe jer ono utječje na mišljenje mnogih i zato svakoj priči treba pristupiti što objektivnije. On ovdje krši 2. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje nalaže da novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom, kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa. Uz ovo, krši i 22. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje kaže da novinar, kao i svaki građanin, ima pravo na političko i drugo opredjeljenje. On, međutim, u svom djelovanju zauzima profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od preduvjeta za objektivno i profesionalno izvještavanje o događajima.  U ovom je pak prilogu cijeli tekst napisan u duhu sarkazma i ironije.

Također, prilog donosi nesigurne informacije čime se krši 5. načelo Kodeksa koje obvezuje novinara iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. Naime, gospodin Ivanišević u tekstu piše: "Gradonačelnik će ležerno proglasiti 'snježni dan' koji pretpostavlja izvanredna pravila igre, među ostalim, i suspenziju svih nastavnih aktivnosti. Klinci će ostati u toplini svojih domova, a ortopedi bez posla".  Apsolutno je vidljivo da su informacije neprovjerene, ovo su bile čiste pretpostavke autora - što on nigdje nije naveo, već je napisao vijest kao da je to siguran ishod događaja ukoliko dođe do mećave.

U daljnjem dijelu teksta omalovažava pojedine građane Splita koje on naziva pripadnicima druge kategorije građanstva - škverani, likari, pekari, poštari, novinari... Time se okršio o 13. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koje nalaže da novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana (...)Informaciju o (...) životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.

Vijest je mogla glasiti:

Za razliku od Zagreba, koji ima Ured za upravljanje u hitnim situacijama, Split nema

Purgeri su, kao što znamo, iskusniji. Oni čekaju da im elementarna nepogoda pohara grad pa tek onda puštaju svoje specijalce u akciju. Ali oni imaju dovoljan broj ljudi i sredstava da taj problem riješe. Naša uprava sklonija je, pak, preventivnom djelovanju po ključu "prija nega bude kasno". 

S obzirom na to da Splićani nisu navikli na snijeg, sruči li se nekim čudom na Split milenijska mećava i  zamete grad, roditelji se ne moraju plašiti da će im djeca - nesvikla probijanju kroz zapuhe i balansiranju na ledenoj kori - polomiti ruke i noge. 

Gradonačelnik će vjerojatno proglasiti "snježni dan": dan kada ne rade škole i većina ustanova u Splitu (barem ne one pod gradskom upravom ) kao ni dućani i ostale poslovnice.  Klinci  i roditelji će ostati u toplini svojih domova.

Nažalost, neki će pak, morati na posao. To se prvenstveno odnosi na pekare, novinare, liječnike.

Senzacionalističko i neobjektivno izvještavanje

U utorak 27. ožujka 2012 na portalu index.hr, objavljen je prilog pod naslovom "Video: Ako ništa drugo, Milanović bar zna engleski". Odmah u naslovu novinar zvuči senzacionalistički, pristrano i omalovažavajuće. Novinar je već u naslovu prekršio 14. i 22. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara. Načelo 14. govori o tome da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog neopravdanog otkrivanja u javnosti, dok 22. načelo kaže kako novinar, kao i svaki građanin, ima pravo na političko i drugo opredjeljenje. On, međutim, u svom djelovanju zauzima profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od preduvjeta za objektivno i profesionalno izvještavanje o događajima. Također, u prvom odlomku koji glasi:

"NAKON što nas je bivša premijerka Jadranka Kosor sa svojim (ne)poznavanjem engleskog jezika sramotila gdje god bi stigla, a ništa se boljim na tom polju nisu pokazali ni neke njene druge kolege iz svijeta politike, poput Darka Milinovića, Ingrid Antičević Marinović ili Milana Bandića, napokon je netko od naših dužnosnika pokazao da zna složiti pokoju suvislu rečenicu na engleskom." novinar krši 13.načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže kako je nedopustivo koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.

Ostatak teksta je u redu, iz čega također možemo zaključiti da se naslovom i prvim odlomkom samo željelo potaknuti čitatelje da pročitaju vijest.

Naslov je mogao glasiti: "Milanović dao intervju za France24 te pokazao dobro znanje engleskog jezika"  ili samo "Milanović dao intervju za France24".

Prvi odlomak trebao se izostaviti da bi se vijest objavila na korektan način. 

Izvještavanje o nasilnim djelima

Na internetskom portalu dnevnik.hr, 19. ožujka 2012. objavljen je prilog Sinovi ukrajinskih moćnika silovali, davili i zapalili djevojku! Kodeks časti hrvatskih novinara u članku 15. govori da se zahtijeva  posebna pozornost, obazrivost i odgovornost pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. 

Međutim, autor ovog priloga prekršio je ovaj članak.

Kao što je vidljivo iz naslova, autor priloga želio je šokirati javnost, ne mareći za dostojanstvo nesretne djevojke. Opisao je mučenje i objavio izjavu jednog od nasilnika u kojoj on opisuje na koji način su je silovali. Također, nije trebao objaviti puno ime i prezime djevojke, već inicijale, dok se psihički ne oporave ona i njena cijela obitelj. O tome govori i članak 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji ističe da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti, te da je obvezan poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.  

Kao da to sve nije bilo dovoljno, objavio je i uznemiravajuću sliku silovane djevojke. 

Slike nisu trebale biti objavljene, a naslov je mogao biti napisan ovako:

19-godišnju djevojku seksualno i fizički zlostavljala trojica mladića

Sporni dijelovi teksta mogli su se napisati ovako:

"19-godišnju O.M. teško su zlostavljala trojica mladića M.P.(23), A.P.(21) i E.K. i na kraju su ju zapalili. Srećom, djevojka je preživjela i moći će svjedočiti na sudu. Slučajni prolaznik čuo je kako plače, te je pozvao policiju."

Senzacionalizam u izvještavanju 29

7. ožujka 2012. na potralu index.hr  objavljen je članak pod naslovom “Nisu se ni pozdravili: Iva Majoli i Stipe Marić u isto vrijeme na istom mjestu.“ 

Ova vijest krši članak 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji govori da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u jasnosti. Također, krši i članak 7.1. Zakona o medijima prema kojem svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. 

Članak je napisan senzacionalistički sa svrhom privlačenja čitatelja i povećanja prodaje. Zadire u privatnost javnih osoba kojima je situacija, u kojoj se nalaze, sama po sebi dovoljno teška i bez dodatnih pritisaka medija, koji plasiraju neprovjerene podatke. Uz to, vijest je neinformativna i ne donosi nikakve korisne informacije, te kao takva nije trebala biti objavljena.

Izvještavanje o samoubojstvima 8

Na internetskom portalu jutarnji.hr, 29. ožujka 2012. objavljeni je članak pod nazivom: “UZNEMIRUJUĆE FOTOGRAFIJE: Pakistanka počinila samoubojstvo: 12 godina nije sličila na ljudsko biće jer ju je bivši muž polio kiselinom“.

Ovim tekstom prekršen je 15.članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji nam govori da se posebna  pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Također je prekršen i 16. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji kaže da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Članak nam govori da se vijesti o samoubojstvima trebaju svesti na najmanju moguću mjeru. No novinar je u ovom članku prekršio smjernice za izvještavanje o samoubojstvima, te je od vijesti, ne samo napravio senzacionalizam, već je objavio identitet žrtve, njene slike i način na koje je počinjeno samoubojstvo. Objavio je detalje samoubojstva i nametnuo je svoje mišljenje, tko je kriv za samoubojstvo.

Naslov je mogao glasiti: “Pakistanka je odustala od života nakon 12 godina patnje“.

Tekst je mogao glasiti: “Pakistanka (33), oduzela si je život 12 godina nakon napada svog bivšeg muža, koji je ostavio trajne posljedice, ne samo psihički, već i fizički...“

Izvještavanje o samoubojstvima 7

Na portalu index.hr , 16. ožujka 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom „Indijac osuđen zbog špijuniranja svog gay cimera: Nesretni mladić s mosta skočio u smrt”. Ovim tekstom prekršen je 16. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji kaže da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Sam članak izričito kaže da se vijesti o samoubojstvima treba svesti na najmanju moguću mjeru, no novinar je prekršio smjernice za izvještavanje o samoubojstvima. Novinar je objavio ime osobe koja je počinila samoubojstvo, način na koji ga je počinila i razlog. Ovaj članak krši i 17. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, koji kaže da se u prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka, pouzdanika, zviždača i oštećenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka, osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. U tekstu je objavljen identitet optužene osobe kojoj kazna još nije izrečena, te je čak objavljena i njegova fotografija koja nije potrebna u ovom slučaju jer on nije kriminalac na slobodi koji bi mogao ugroziti živote drugih ljudi.

Sporni tekst bi trebao glasiti ovako:

″Bivši student sveučilišta Rutgers u SAD-u, 20-godišnji D. R., osuđen je zbog špijuniranja i zastrašivanja svog gay cimera..″ 

″Njegov cimer, 18-godišnji brucoš T. C., počinio je u rujnu 2010. godine samoubojstvo skočivši s mosta.″

Izvještavanje o samoubojstvima 6

Članak "Skočila s bedema pred šokiranim Zadranima" s nadnaslovom  Val  suicida mladih na području grada Zadra u 2012. godini objavljen je na portalu danas.hr 16.ožujka 2012. godine. Članak je prekršio 15. čl. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji naglašava da se posebna  pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima, te 16. čl. istog Kodeksa koji govori da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne  naglašavaju te da ih se treba svesti na najmanju moguću mjeru.

“Mlađa žena prvo je desetak minuta mirno sjedila na gradskom bedemu, a potom se bacila niz zidinu.” Opisivanje načina na koji si je 40-godišnjakinja namjeravala uskratiti život u najmanju ruku je nepotreban, tj. suvišan. Novinar je dužan javnosti samo prenijeti slučaj, a ne ga u detalje prepričavati zato što time krši 15. i 16. čl. Kodeksa časti hrvatskih novinara.   
Također je u članku provedena analiza i statistika samoubojstava na području grada Zadra u tekućoj godini što krši smjernicu za izještavanje o samoubojstvima koju je izdalo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Ona glasi kako novinar treba izbjegavati izraze kao što su „epidemija suicida“ ili „mjesto s najvišom stopom suicida na svijetu“.

Na kraju članka novinar napominje i uzroke zbog kojih se ljudi najčešće odlučuju na izvršenje samoubojstava, te analizira koje dobne skupine se najčešće odlučuju na taj čin, što također krši smjernicu za izvještavanje o samoubojstvima Ministarstva obitelji, branitelja i međugenracijske solidarnosti koja kaže da treba odoljeti izvještavanju o suicidalnom ponašanju kao "razumljivom odgovoru na društvene i kulturne promjene ili degradacije". 

Vijest je mogla biti napisana tako  da sadrži samo bitne činjenice za javnost, dok su uzroci i načini izvršavanja samoubojstva trebali biti minimalizirani i neprikazani u javnosti, pogotovo zbog dobrobiti preživjele djevojke.

Naslov je mogao glasiti Pokušaj samoubojstva u Zadru, dok je nadnaslov nepotreban zato što krši smjernice za izvještavanje o samoubojstvu.

Tekst je mogao glasiti ovako: "U petak je žena skokom s bedema pokušala izvršiti samoubojstvo. Srećom, zbog male visine i brzog dolaska hitne pomoći 40-godišnjakinja je preživjela."

Izvještavanje o ubojstvima i samoubojstvima 3

Na internetskom portalu vecernji.hr, 17. listopada 2011. godine, objavljen je članak pod naslovom „Policija u djevojčinom kaputu našla oproštajno pismo staro dvije godine“.  U članku se opisuje kako je policija pronašla pismo stradale djevojke staro dvije godine, u kojem je napisala da želi umrijeti te da se osjeća usamljenom i zlostavljanom. 

To navodi na sumnju da je upravo djevojka, aktiviravši ručnu bombu, usmrtila sebe i svojeg oca. Zaključno tome djevojka je počinila ubojstvo i samoubojstvo. Novinar je naveo  ime i prezime djevojke, ime oca, mjesto gdje su živjeli i gdje je pronađeno već spomenuto pismo. Uz to novinar je dao informaciju gdje je djevojka završila fakultet i gdje je radio otac. Time se krši 16.članak Kodeksa časti hrvatskih novinara prema  kojem se ne smiju naglašavati vijesti o samoubojstvu i pokušajima samoubojstva te ih se treba svesti na najmanju moguću mjeru. Također u daljnjem tekstu se spominje da poginula djevojka ima brata čije je mjesto stanovanja i profesiju novinar otkrio. Tako bi se lako moglo doći do bratovog identiteta  pošto je obiteljsko prezime također izdvojeno. Time je pak novinar prekršio odredbu UNESCO-vih Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu, točnije prekršeno je VI. načelo istoimene deklaracije koje svakom pojedincu jamči poštovanje prava na privatnost i dostojanstvo. Novinar je, otkrivanjem bratovog mjesta stanovanja i profesija, prekršio i
14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, prema kojem je on dužan štititi privatnost svake osobe od senzacionalizma. Senzacionalizam je vidljiv i u naslovu ovog članka. Njime se navodi čitatelja da pomisli da je pismo napisano neposredno prije same smrti djevojke, što nije istina. Tek daljnjim čitanjem čitatelji mogu saznati da je to pismo staro već dvije godine i da možda nije povezano s ubojstvom te da obdukcija još nije pokazala tko je aktivirao bombu. Time je prekršeno II. načelo Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu kojim je novinar dužan donijeti istinitu i objektivnu  informaciju.

Naslov je mogao glasiti ovako: „Aktivacijom ručne bombe poginuli otac i kći“.

Sporni dijelovi kojima se otkriva puni identitet oca i kćeri mogli su glasiti ovako: „U okolici Donjeg Miholjca prošlog četvrtka poginuli su  S.K. (56) i kći M.K. (29) aktivacijom ručne bombe u automobilu. Obdukcijom nije utvrđeno tko je aktivirao bombu.“

Senzacionalizam u izvještavanju 28

24. ožujka 2012. na portalu Gol.hr objavljen je članak s naslovom "Konačno joj  se  ostvario san: Strastveno poljubila Ivaniševića!".  U ovom članku se krši: Načelo II: Novinarska posvećenost objektivnoj stvarnosti (UNESCO - MEĐUNARODNA NAČELA PROFESIONALNE ETIKE U NOVINARSTVU)- Glavni zadatak novinara jeste služiti pravu naroda na istinitu i točnu informaciju tako što će biti posvećen objektivnoj stvarnosti, što znači da će savesno izvješćivati o činjenicama i stavljati ih u odgovarajući kontekst, ukazujući na njihovu povezanost i ne iskrivljujući ih, koristeći svoje novinarske kreativne sposobnosti kako bi pružio javnosti odgovarajuću građu koja će olakšati stvaranje točne i obuhvatne slike svijeta, u kojoj su porijeklo, priroda i bit događaja, procesa i stanja shvaćeni onoliko objektivno koliko je to moguće. 

Do kršenja ovog načela došlo je zbog korištenja senzacionalizma već u samom naslovu. Ovaj naslov čitatelje navodi na pomisao da se radi o novoj ljubavnoj vezi Gorana Ivaniševića, a ne o humanitarnoj akciji.

Nadalje, u članku nije postavljen naglasak na bitnu činjenicu za ovu vijest, tj. pažnja nije usmjerena na humanitarni projekt u kojem je sudjelovao Goran Ivanišević. Novinar je iskoristio poljubac kao sredstvo za privlačenje pozornosti publike i na tome temeljio članak, a time se izgubio smisao ove vijesti.

Naslov je mogao glasiti: Ivanišević u humanitarnom projektu ili Snimljen skeč za „Sport Relief“

Vijest je jednostavno mogla glasiti: "U sklopu humanitarnog projekta „Sport Relief“, hrvatski tenisač Goran Ivanišević i britanska komičarka Miranda Hart snimili su kratki video. Video je bio prikazivan na britanskoj javnoj televiziji BBC."
 

Ostatak teksta nije potreban, jer se time gubi smisao ove vijesti i zapravo iskrivljuje sliku koju publika stvara o ovom članku čitajući naslov.

(Ne)objektivnost novinara

Komentar pod naslovom "Hoće li Šutiću ego dozvoliti da podnese ostavku?" objavio je internetski portal slobodnalika.com, 28. veljače 2012. kršeći 13. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara: Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.
Naslov članka Hoće li Šutiću ego dozvoliti da podnese ostavku? je pristran, za g. Šutića uvredljiv i subjektivan. Subjektivne rečenice su nepotrebne. Čitatelji žele objektivnu stranu priče da mogu formirati svoje mišljenje, ne traže novinara da ga formira. Neobjektivan komentar novinara izražen je u sljedećem dijelu: ...njegovo daljnje upravljanje Plitvičkim jezerima nema smisla, jer on sigurno nije baš u nikakvim kombinacijama nove vlasti za ni jednu rukovodeću funkciju, jer se ne smatra perspektivnim kadrom, a nova Vlast sigurno neće dozvoliti da sjedi na dva stolca ravnatelja i dekana Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću, pa bi Šutiću bilo najbolje što prije da spakuje kofere i pozdravi se sa Plitvičkim jezerima. No, biće tu problema jer veliko je pitanje hoće li Šutiću ego dozvoliti da se pomiri sa porazom, i da ispadne faca i podnese ostavku, što bi od njega bio moralni čin jer njega na čelo Političkih jezera doveo Sanaderova vlada, a ne Milanovićeva. Naime, ovaj citat čini gotovo pola objave. Čak ni gramatički nije ispravan.
Autor komentara u nekoliko navrata ironično spominje ravnateljevu titulu dekana, što je također neobjektivno.
Komentar jest novinarska forma koja dopušta novinaru više slobode, no u njemu je vidljivo da Popović ne favorizira ravnatelja Šutića. Posao novinara zahtjeva profesionalnost te suzdržanost od subjektivnog, osobnog doživljaja. 

Novinar je trebao navesti samo činjenice: Ravnatelj je došao na poziciju za vrijeme Sanaderovog vodstva, mandat mu ističe, nedavno je postao dekan Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću, trenutno se istražuje poslovanje Plitvičkih Jezera za vrijeme njegovog mandata i ne zna se šta će se dalje događati. Nikakva novinareva nagađanja i mišljenje nisu važni. Na čitateljima je da odluče što će misliti o cijeloj situaciji.

Stoga je vijest mogla glasiti:

HOĆE LI ŠUTIĆ DOBITI NOVI MANDAT?

Sadašnjem ravnatelju JUNP Plitvička Jezera Branislavu Šutiću uskoro ističe mandat koji mu je dodijelila Sanaderova vlada. Nedavno je imenovan dekanom Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću. Nacionalni park je trenutno pod istragom te će Vlada prosuditi je li Šutić sposoban i u mogućnosti biti ravnatelj nacionalnog parka i dekan veleučilišta istodobno. Daljnji ishodi su nepoznati i čekamo nove informacije.

Izvještavanje o samoubojstvima 5

Portal index.hr 20. ožujka 2012. godine objavio je vijest pod naslovom „Tragedija u Srbiji: Maloljetnik si pucao u glavu zbog duga od 500 eura“. U tekstu se navodi kako se „šesnaestogodišnji mladić iz sela Rutevac kod Aleksinca ubio u podrumu obiteljske kuće“, te si je „pucao u glavu iz lovačke puške“. Time je prekršen 16. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji nalaže da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstva ne naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Primjerice, u ovome članku potpuno je  nepotrebno bilo navesti čime i na koji način se mladić ubio, te da je taj čin izveo u podrumu svoje kuće. Kao i u ostalim slučajevima, gdje se izvještava o samoubojstvima, potrebno je držati se 15. članka Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar je dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. U ovome tekstu je, naime, prekršeno i to pravilo, jer novinar pokazuje nedostatak obazrivosti, budući da iznosi previše detalja vezanih za samoubojstvo te okolnosti do kojih je potom došlo. Nadalje, iznesene su i informacije nebitne za javnost, što je ujedno i zadiranje u privatnost preminuloga mladića i njegove obitelji: „Iz škole koju su pohađali, svi tvrde da su trojica mladića bili odlični prijatelji te da se cijelo ljeto nisu razdvajali“. Irelevantan je i podatak o mladićevom nedolasku u školu, uz nastavak kako je njegova majka taj dan došla nastavnici i „donijela ispričnicu na kojoj piše da mladić ima visoku temperaturu“. Navedene informacije, kao i ona da je otac stigao kući s posla i „ugledao sina kako leži u lokvi krvi“ krše i VI. načelo Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu koje nalaže kako je sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo.

Tekst je mogao glasiti ovako: „Zbog nemogućnosti otplaćivanja duga, još jedan maloljetnik počinio je samoubojstvo“.

Neobjektivno i pristrano izvještavanje: javne osobe 2

Na internetskom portalu Jutarnji.hr, 17. ožujka 2012., objavljen je prilog pod naslovom „Ingrid poput Jadranke: Pogledajte kako SDP-ovka 'briljira' u engleskom“. Prilog je u potpunosti neprimjeren i neobjektivan, te služi ismijavanju dotičnih osoba. Time prilog krši neke odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara te Međunarodna načela profesionalne etike u novinarstvu. Naime, 2. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara prikazuje kako polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna, samostalna, istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom. Iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom, kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa.  

Prilog se, također, protivi i 13. i 14. članku istoga Kodeksa u kojima se govori o slobodi, temeljnim ljudskim pravima te jednakosti svih ljudi.  13. članak govori i da je nedopustivo koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. Nadalje, 14. članak govori o tome da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog neopravdanog otkrivanja u javnosti. 

6. načelo Međunarodnih  načela profesionalne etike u novinarstvu govori kako novinar mora poštivati pravo pojedinca na privatnosti i ljudsko dostojanstvo. Tim su načelom zabranjene kleveta, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.

Autor teksta nije trebao u tekstu koristiti izraze kao što su „briljira“ i „biser“, jer nisu primjereni za informativne tekstove i jer je time nametnuo čitateljima svoje mišljenje i potaknuo ismijavanje dotičnih osoba. Iz teksta bi također trebalo izbaciti i video, te rečenica kojom se poziva na gledanje tog videa i uspoređivanje „bisera“ Jadranke Kosor i Ingrid Antičević Marinović. Autor također nije trebao navoditi imena drugih javnih osoba koje ne govore dobro engleski.

Izvještavanje o ubojstvima i samoubojstvima 2

Na portalu vecernji.hr, 19. studenog 2011. godine objavljena je vijest o slučaju ubojstva i samoubojstva u mjestu Vodnjan s naslovom: "Ubio sina (5): Ako ja ne mogu dobiti skrbništvo, neće ni ona".  Kodeks časti hrvatskih novinara u članku 16. kaže: Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne  naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima.

Autor članka bio je poprilično direktan, pa je dio teksta išao ovako: ''Kako smo doznali, djetetu je prerezao vrat, a onda se, u očaju, objesio. Susjeda Sanja Zilinski kaže kako je Mauro još u lipnju ove godine govorio – ako ja ne mogu dobiti skrbništvo nad djetetom, neće ni ona.''.

Kodeks časti u članku 14. nastavlja: Novinar je obvezan  poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost.  Autor je prekršio i tu stavku spomenuvši ime bivše supruge,  te predočivši  ime i fotografiju sestre ubojice. 

Zakon o medijima u članku broj 15. također kaže: Mediji su dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet, pa je time autor ovog članka i tu odredbu prekršio. Zakon o medijima u članku 15. nastavlja: Mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji. Test opisuje ne samo kako je ubojstvo i samoubojstvo izvršeno, nego se zadire u najdublju intimu cijele obitelji, te autor članka otkriva broj ubojičinih posjeta psihijatriji: ''Navodno je ondje bio jedan dan u srpnju, tada mu je ambulantno pružena pomoć, potom desetak dana u rujnu i  zatim 24. listopada'', gdje je radio prije izvršenog zločina i slično. 

Nadalje, autor članka piše i o privatnim fotografijama koje je ubojica objavio na svom facebook profilu te citira komentare napisane ispod slike na profilu. Zadnji prekršaj odnosi se na senzacionalizam koji pronalazimo u naslovu i većem dijelu teksta.  Kodeks časti hrvatskih novinara u članku 14. kaže: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti.

Naslov je mogao glasiti ovako: ''Ubio sina, a potom i sebi oduzeo život'', a sporni dijelovi ovako:
„M.P. (33) ubio je oko 10.30 sati u Vodnjanu svojega sina (5), a potom i sebi oduzeo život. Nakon razvoda od supruge izvori tvrde da se nije mogao smiriti, pa se nagađa da je to jedan od glavnih razloga za počinjenje ovakvog zločina.“

Izvještavanja o ubojstvima i nasilnim djelima 2

Na portalu Index.hr  22. ožujka 2012. objavljen je članak pod naslovom "Zatukli ga čekićem, samljeli i pojeli: Pronađeno tijelo srpskog kriminalca Milana Jurišića?'' Osim što je sam naslov krajnje neprimjeren i odbojan, autor i u samom tekstu prenosi  informacije iz španjolskog tiska, koji navodi postojanje pisma u kojem se detaljno opisuje tijek zločina. Naravno da je autor teksta prenio te gnusne detalje: "Autor pisma je napisao da je Jurišić ubijen čekićem, nakon čega mu je tijelo samljeveno u stroju za mljevenje, a ostaci su bačeni u rijeku. Policijski izvori navode i da su 'neki dijelovi tijela pojedeni te da je jedan stroj za mljevenje uništen, a da su kriminalci prostorije gdje se dogodilo ubojstvo čistili pet puta.'"

Autor teksta je prekršio čl. 15 Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Također, može se smatrati prekršenim i  načelo VII. UNESCO-vih Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu. Ono se odnosi na poštivanje javnog interesa i navodi da novinarski profesionalni standardi propisuju dužno poštivanje prema nacionalnoj zajednici, njenim demokratskim ustanovama i javnom moralu. Smatram da ovaj članak i nije od javnog interesa, a zbog detaljnog opisa zločina vrijeđa i javni moral.

Naslov teksta je mogao jednostavno glasiti: 

"Pronađeno tijelo srpskog kriminalca Milana Jurišića?''

Autor u samom tekstu nije trebao navesti detalje tako strahovitog zločina. Iz teksta bi trebalo izbaciti cijeli odlomak koji sadrži opis zločina, a umjesto toga moglo se napisati: "Španjolski list El Pais piše da je pronađeno pismo na srpskom jeziku u kojem se navodi da je Jurišić ubijen nakon svađe s Lukom Bojovićem. Španjolski mediji također pišu i da tijelo pronađeno u Madridu gotovo sigurno pripada Jurišiću, ali to će se utvrditi tek policijskom istragom koja je u tijeku.''

Prikriveno oglašavanje 6

Vijest "U centru Zagreba dućan s neonacističkom i 'ustaškom' modom!", objavljena 19.ožujka.2012. na

internetskom portalu tportal.hr, može biti primjer prikrivenog oglašavanja, koje je u Hrvatskoj zakonom zabranjeno. Naime, vijest, osim što daje informaciju o novootvorenoj trgovini gdje se može kupiti "ustaška moda", naglašava i nekoliko brandova koje trgovina prodaje.  

Objavljena vijest krši članak 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.

Osim što takav način oglašavanja zabranjuje Kodeks časti hrvatskih novinara, u Zakonu o medijima također se izričito naglašava da je oglas plaćena obavijest čiju objavu naruči pravna ili fizička osoba s namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga, nekretnina, prava ili obveza, pridobije poslovne partnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime. Oglašavanje se obavlja uz novčanu ili drugu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija. U ovom slučaju nije nigdje jasno naznačeno da se radi o oglašavanju. U Zakonu se također navodi kako nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje. Prema Zakonu o elektroničkim medijima, zavaravajućim se oglašavanjem smatra ono koje utječe na ekonomsko ponašanje čitatelja. 

Vijest je mogla glasiti:

Novootvorena trgovina odjeće "Brevik" u Njemačkoj, u vlasništvu modnog brand omiljenog među neonacistima, izazvala je trenutačne reakcije medija i lokalnih vlasti. Međutim, u Hrvatskoj u samom centru Zagreba postoji dućan streetweara "Izvan kontrole" koji prodaje istu takvu marku i za njega rijetko tko zna. Modne marke koje se prodaju u tim dućanima usko su vezane za naciste i ostale povijesne događaje koji bi mogli vrijeđati kako pojedinca, tako i masu.

U pokušaju razjašnjavanja situacije kontaktirali smo vlasnika trgovine "Izvan kontrole", no oni su nam rekli da  'ne žele u medije', te kako će zvati odvjetnika ako se objavi što prodaju u svojem butiku. Na pitanje o povezanosti modnog branda i neonacističke scene, odgovorili su kratko: 'To s nama nema veze.' 

Najveći problem je taj što se postojanjem takve trgovine potiče razvitak domaće supkulture skinheadsa, koji se zahvaljujući tome mogu oblačiti u skladu s modnim izričajem njihovih istomišljenika u Njemačkoj. Doduše razlika Hrvatske i Njemačke je u tome, kao i u mnogočemu, da se skinheadsi u Njemačkoj za svoje izražavanje mržnje kažnjavaju, a hrvatskim se skinheadsima u takvim situacijama ne daje do znanja da ono što rade nije u redu.

Istinitost u izvještavanju 3

Na internetskoj stranici  zagorje.com, 9. ožujka 2012. objavljen je članak pod naslovom "Opljačkan oroslavski Konzum". U navedenom članku vidljivo je kršenje petog članka Kodeksa časti hrvatskih novinara koji ističe kako je pravo i dužnost novinara zauzimati se za slobodan protok informacija. Novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi. Ima pravo i ne otkriti izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi odgovornost. 

Neke iznesene informacije nisu točne. Prema riječima jedne od sudionica nesretnog događaja, djelatnice nisu izlazile iz dućana oko 21 sat već nakon završetka radnog vremena, oko 20 sati i 15 minuta te nisu napadnute nakon izlaska iz dućana već pri izlasku; nisu ugurane u dućan jer su bile u dućanu.

Provjerena i točna informacija dobivena od strane jedne od napadnutih djelatnica glasila bi:

''Sinoć oko 20 sati, prilikom izlaska iz dućana, napadnute su dvije djelatnice Konzuma. Napadači su bili naoružani i otuđili su veću količinu novca. Iako je policija brzo izašla na teren, dvojica maskiranih muškaraca uspjela je pobjeći te se za njima traga.''