Izvještavanje o samoubojstvima 18

Na internetskom portalu tportal.hr, 7. svibnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom „Porečki umjetnik pucao po ulici pa si oduzeo život“, a nadnaslov glasi „U vrijeme turističke špice“. U članku su izneseni podaci o vremenu i mjestu samoubojstva, kao i ime, prezime, godište i čime se osoba bavila. Uz to, detaljno je opisano kako se događaj zbio. Time je prekršen članak 15. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Također, prekršen je i članak 16. Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem se navodi da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava  ne  naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. 

Nadnaslov je senzacionalistički i nepotreban, a naslov je mogao glasiti: „Porečanin si oduzeo život“.

Moglo se samo  napisati: „Porečanin M.Č. (58), u nedjelju poslije podne, počinio je samoubojstvo u svom ateljeu, a njegovo tijelo pronašao je susjed.“

Prikriveno oglašavanje 46

Na internetskom portalu zadovoljna.hr, 18.svibnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom "Donje rublje stvoreno za ljetne haljine". Članak otvoreno promovira novu liniju marke Triumph, pozivajući čitateljice na kupnju zbog kvalitete navedenih proizvoda, te time krši članke 24. i 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara. U članku 24. Kodeksa navodi se da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Također, u članku 31. Kodeksa piše da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. O prikrivenom oglašavanju piše i u Zakonu o medijima u članku 19., stavak 4.: Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.

Iz navedenog je vidljivo da dotični članak nije ni trebao biti objavljen, jer mu je mjesto među oglasima a ne među vijestima na portalu.

Neobjektivno i pristrano izvještavanje 7

Na portalu Sportski.net, 19. svibnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom „VIDEO: Američka zvijer doživjela blamažu života“ s nadnaslovom Rasprodaja ugleda. Novinari, nažalost, znaju vrlo pristrano izvještavati o događajima sa sportskog borilišta, dok u nekim slučajevima niti ne pokušavaju prikriti omalovažavanje zbog neuspjeha sportaša. Tako u ovom slučaju novinar nije pokušao sakriti svoje mišljenje oko poraza Boba Sappa, te je napisao: „Nekada je samo njegov ulazak u ring utjerivao strah u kosti protivnika, a danas se i potpuni anonimusi doslovno rugaju s njim“. Ne samo da je omalovažavao Sappa, već je neetički prikazao pobjedu njegovog suparnika kojeg je nazvao „potpunim anonimusom“. Novinar je, također, iznio i svoje mišljenje koje dovodi u sumnju razloge zbog kojih se sportaš bori, što naravno nije dopušteno, jer na novinaru nije da sudi već da donese informaciju pred javnost. „No, američka zvijer očito ne mari za blamaže koje proživljava u posljednje vrijeme. Gdje god da se pojavi radi nevjerojatan šou za što dobija masne iznose. Stoga, računica je jasna!“ Pogledamo li UNESCO - Međunarodna načela profesionalne etike u novinarstvu, vidjet ćemo kako se 6. načelo odnosi na poštivanje privatnosti i ljudskog dostojanstva i govori nam kako je sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.

Prilog je također protivan člancima 13. i 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojima se govori o temeljnim ljudskim pravima i slobodi, te o jednakosti svih ljudi i zabrani upotreba stereotipa i ponižavajućih prikaza, kao i o zaštiti čovjekove intime od senzacionalizma.

Naslov je mogao glasiti:

„Novi poraz Boba Sappa“

Tekst je mogao glasiti:

Bob Sapp je doživio novi poraz. Ovoga puta bolji od njega je bio australski borac Soa Palelei koji ga je oborio nakon svega 12 sekundi borbe. Iako mu je to već drugi poraz za manje od jednu minutu u zadnjih nekoliko dana, Sapp ipak ne odustaje od svoje karijere pritom radeći pravi spektakl gdje god da se pojavi.

Prikriveno oglašavanje 45

Portal slobodnadalmacija.hr objavio je, 4. svibnja 2012. godine, članak pod naslovom „Cammeo taksijem vožnja po Šibeniku za 4 ili 5 kuna“. U tekstu se najavljuje pojava taksi Cammea u gradu Šibeniku. Autor navodi, ne samo činjenicu kako je Cammeo „poznat po niskim cijenama“, već i donosi podatak o cijenama samoga prijevoza: „Vožnju unutar centra Šibenika troje ljudi platilo bi 4 ili 5 kuna-kažu u Cammeu.“ Stoga, članak krši 24. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže kako novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. 31. članak Kodeksa navodi kako prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Nadalje, o prikrivenom oglašavanju piše i u Zakonu o medijima u članku 19., stavak 4.: Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje. Već se u 1.stavku 19. članka Zakona o medijima navodi kako je oglas  plaćena obavijest čiju objavu naruči pravna ili fizička osoba s namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga, nekretnina, prava ili obveza, pridobije poslovne partnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime. Oglašavanje se obavlja uz novčanu ili drugu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.

Dakle, članak uopće nije trebao biti objavljen, jer mjesto mu je među oglasima, a ne u jednoj od vijesti na portalu.

Prikriveno oglašavanje 44

Na portalu časopisa Cosmopolitan objavljen je članak pod naslovom "Za siguran pogled (na osunčana tijela)" u kojem autor prikriveno oglašava Optički centar Bilić Vision, spominjući čak i lokaciju centra, što se kosi s novinarskom etikom. U članku se spominje kako navedeni optički centar svakome kupcu pristupa individualno, osluškuje „njegove želje i potrebe, a velik izbor naočala omogućuje i onima najistančanijeg ukusa da pronađu svoje idealne“. Zakon o elektroničkim medijima u 2. članku stavak 16. navodi kako je prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka, ili djelatnosti proizvođača robe ili pružatelja usluga u programima, kada je namjera pružatelja medijskih usluga koristiti takvo predstavljanje kao oglašavanje koje bi moglo zavarati javnost u pogledu njegovog obilježja. Takvo se predstavljanje smatra namjernim, posebno ako je izvršeno uz plaćanje ili sličnu naknadu. Autor je prekršio članak 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji nalaže kako novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Prekršen je  i članak 31. Kodeksa koji glasi: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.

Sporni dijelovi mogli su se napisati ovako:

Pri izboru sunčanih naočala najvažnije je provjeriti koje imaju visoku sposobnost blokiranja ultraljubičastih zraka, ističu oftalmolozi.

Članak je mogao završiti ovako: I oblik naočala treba biti prilagođen obliku lica. U dobrom optičkom centru znaju prepoznati želje i potrebe svakog klijenta, a najbolje prodavaonice su upravo one u kojima se svakom kupcu pristupa individualno.

Prikriveno oglašavanje 43

Na internetskom portalu zadovoljna.hr, 8. svibnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom  "Pripremite se za kratko: učvrstite guzu i trbuh". Članak donosi niz serija vježbi za učvršćivanje određenih dijelova tijela. No, na samom kraju članka, u manja tri odlomka, spominje se proizvod Nutrilite CLA 500, dodatak prehrani za ljude koji smanjiti tjelesnu težinu. Autor članka opisuje načine na koje ovaj proizvod djeluje na smanjenje tjelesne težine.

Ovim člankom novinar je prekršio 24. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara prema kojem novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima.

Također, autor teksta prekršio je i 31. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara, u kojem je istaknuto prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.

Sporni dio članka mogao je glasiti ovako: „Uz tjelovježbu možete koristiti i razne dodatke prehrani kako biste što prije došli do željenog cilja, odnosno učvrstili tijelo prije ljeta.“

Prikriveno oglašavanje 42

Na portalu Jutarnji.hr, 4. travnja 2012. godine, objavljen je članak pod naslovom "Odaberite kvalitetu po super cijeni". Ovaj tekst krši članak broj 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže kako novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Također, tekst krši i članak 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji glasi: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Prilog krši ove članke jer se na nijedan način u tekstu nije naglasilo kako se radi o reklami, a cjelokupni tekst je upravo to. Naime, tekst naglašava kako je Vindija vodeća prehrambena industrija u regiji koja je svojim potrošačima ponudila vrlo povoljne cijene i to za cijeli niz artikala. Zatim se nabraja koji su to proizvodi dostupni kupcima po najpovoljnijim cijenama, koji je trenutni novitet na tržištu, po kojoj se cijeni dotični proizvodi mogu kupiti i slično. U posljednjem dijelu teksta, autor govori o uspjehu Vindije kroz prošlost, nagradama koje je Vindija pokupila na međunarodnim natjecanjima i još puno toga, sve s vokabularom koji je bogat pohvalnim riječima iz kojih bi prosječan čitatelj mogao zaključiti da je Vindija savršena tvrtka čije artikle svakako mora imati u svom domu.

Osim dva članka Kodeksa hrvatskih novinara, autor krši i 19. članak, stavak 1. i 4. Zakona o elektroničkim medijima koji kaže da oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija. Stavak 4. nadodaje: Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje

Ovaj prilog je reklama, koja je tako trebala i biti predstavljena. Nažalost, tekst je prikazan kao novinarski prilog i time je autor pokazao svoju neetičnost.

Izvještavanje o ubojstvima 19

Na portalu Jutarnji.hr, 5. svibnja 2012. objavljen je prilog šokantnog naslova i fotografije. Naslov glasi "UZNEMIRUJUĆA FOTOGRAFIJA Surovi rat narko kartela: Devet tijela pronađeno obješeno na mostu", a ispod naslova nalazi se fotografija na kojoj su prikazana obješena tijela. Iz naslova, kao i s fotografije, može se vidjeti da je riječ o senzacionalističkoj objavi. Time se krše 14. načelo Kodeksa časti hrvatskih novinara: Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom., te 15. načelo: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima.

Naslov teksta mogao je glasiti: "Novi rat između dva narkokartela", a sporni dio teksta ovako: "Devet tijela pronađeno je u petak na sjeveroistoku Meksika."  

Izvještavanje o ubojstvima i samoubojstvima 18

Na internetskom portalu Jutarnji.hr, 1. svibnja 2012. je objavljen prilog pod naslovom "Nakon ženinog samoubojstva, Crnogorac ubio punca, punicu i šogora pa sebe raznio bombom!", kojim je prekršeno nekoliko etičkih načela.            

Naime, tekst daje previše privatnih informacija o počinitelju zločina te mnogo nerelevantnih podataka o samome činu. Navedeno je ime ubojice, njegovo bivše zanimanje, imena mrtvih osoba te način na koji su ubijene: ,"Kako se navodi, bivši policajac Slavko Milović iz Andrijevice upao je u kuću punca Slobe i punice Danice, a nakon svađe pištoljem je ubio njih dvoje i šogora Zorana. Drugog šogora Željka je ranio, ali njemu život nije ugrožen i zbrinut je u beranskoj bolnici (...)." Time je novinar prekršio načelo 14 Kodeksa časti hrvatskih novinara kojim se nalaže da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost.(…) Također je prekršen članak 7 Zakona o medijima prema kojemu svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Događaj se u nastavku opisuje do detalja, kao što je prepričana i nesretna prošlost ubojičine obitelji, te je spomenut način na koji je počinjeno samoubojstvo: "Nakon što je izvršio stravični zločin, Milović je pobjegao, ali ga je vrlo brzo našla policijska patrola. Milović je, kako se navodi, potom počinio samoubojstvo aktiviranjem ručne bombe. Netrpeljivost između Milovića i obitelji njegove supruge navodno traje već godinu dana, otkad je njegova supruga Milica počinila samoubojstvo, ostavljajući za sobom dvoje maloljetne djece." Ovaj članak, prema tome, krši i  načelo 15: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. Osim toga, već i sam naslov krši sva spomenuta etička načela.

Tekst je mogao sadržavati sljedeće podatke: "Kasno navečer 30. travnja, u selu Rijeka Marsenića u Crnoj Gori, dogodila se teška obiteljska nesreća. Tragedija uključuje i ubojstvo i samoubojstvo. Rezultat nesreće je četvero mrtvih i jedna ranjena osoba koja je zbrinuta u beranskoj bolnici. Ubojica je počinio samoubojstvo nakon što ga je pronašla policijska patrola."

Kršenje dječjih prava 34

Na internetskom je portalu Večernjeg lista u srijedu, 2. svibnja 2012., objavljen prilog pod naslovom "Pijana 19-godišnja Amerikanka prebila majku i izgrizla psa".  

Prilog ne poštuje Kodeks časti hrvatskih novinara jer izravno krši odredbu br. 15 koja navodi da se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o (…) osobnim tragedijama i nasilnim djelima. 

Nadalje, budući da je granica punoljetnosti u Americi 21 godina, objavljen je protivno članku 20. koji navodi da novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika (...) uključenog u (...) bilo koji oblik nasilja (...) bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. 

Priložen je i video u kojemu se izričito prikazuje slika optuženice s njezinim imenom i prezimenom. Navedeno je da će se optuženica pojaviti na sudu čime je prekršena odredba br. 17: U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka, pouzdanika, zviždača i oštećenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka, osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. 

Da bi članak bio u skladu s etičkim i profesionalnim pravilima, potrebno bi bilo izbaciti video te promijeniti dijelove teksta na sljedeći način: 

"Devetnaestogodišnju A.G. tereti se za okrutnost prema životinjama, maloljetničko opijanje i obiteljsko nasilje. Policiju su o slučaju obavijestili susjedi koji su čuli buku iz stana u kojemu djevojka živi sa svojom 37-godišnjom majkom. Ona je kćeri prigovarala što se kući vratila kasno i to u alkoholiziranom stanju, na što joj je kćer uzvratila grebanjem, udarcima u lice i ugrizom za ruku. Policija tvrdi da je djevojka potom tri puta napala njihovog psa, koji ju je potom ugrizao za ruku."

Senzacionalizam vs. dječja prava 33

Na internetskom portalu 24 sata, 3. svibnja 2012., objavljen je prilog pod naslovom ''Austrijski bolničar zabunom dječije prstiće bacio u smeće''. Kodeks časti hrvatskih novinara načelom 15. govori da se zahtijeva posebna pozornost, obazrivost i odgovornost pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. Također, načelo 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara govori da novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Autor ovog teksta prekršio je oba načela zbog toga što je identitet maloljetnice otkriven, a također i njezina dob, mjesto prebivališta, identitet obitelji te sam način na koji se nesreća dogodila. Također, novinar je intervjuirao majku unesrećene, a Kodeks zahtijeva izbjegavanje intervjua s osobama koje su izravno ili neizravno pogođene nesrećom. 

Načelo 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara kaže da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Novinar nije ispoštovao ni ovo načelo Kodeksa, nego je pretjerano izložio djevojčicu medijima.

Naslov je mogao glasiti: ''Nesreća u Austriji'' ili '' Nesmotrenost austrijskog bolničara''. 

U samom tekstu su trebali biti napisani samo inicijali djeteta kako bi se zaštitila njegova privatnost, te dijelovi teksta koji citiraju majku unesrećene bi trebali biti izbačeni. 

Tekst bi izgledao ovako: "Austrijanka (3) u nesreći je nastradala izgubivši vrhove prstiju. Hitna pomoć je ubrzo stigla pa je djevojčica prebačena u najbližu bolničku ustanovu. U silnoj strci, bolničar je bacio vrške kao medicinski otpad, no, srećom, kasnije su pronađeni i prišiveni natrag. Bolničar je suspendiran, a austrijski Crveni križ obećao je doškolovati svoje sanitetno osoblje kao ispriku unesrećenoj."

Prikriveno oglašavanje 41

Na portalu magazin.hr 2. svibnja 2012. objavljen je prilog o novoj modnoj kampanji za kolekciju haljina modne kuće ELFS: "Neodoljiva Rozga među svojim dvojnicama"

Ni u jednom dijelu teksta nije napisano kako je to oglas, već se ime kolekcije i kreatora provuklo uz ime poznate hrvatske pjevačice. Kodeks časti hrvatskih novinara u dijelu o samostalnosti prosuđivanja novinara piše: Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Kodeks časti hrvatskih novinara u dijelu o uredničkoj odgovornosti nalaže: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Zakon o medijima u  članku 20. piše: Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje... Ovaj prilog je trebao stavit naglasak na osobu, a ne haljine i prozvođača.

Prilog je mogao glasiti: "Pjevačica Jelena Rozga još je jednom pokazala kako odlično zna nositi haljinice, koje su postale njezin stilski zaštitni znak. Što kraće - to bolje, a među svim svojim 'dvojnicama' izgleda neodoljivo. Jelena Rozga zablistala je u jednoj modnoj kampaniji, za čije je autore postala muza.

Haljina je bila i ostala glavni simbol ženstvenosti, a Rozga ih nosi bez greške. 

Uz Rozgu se u kampanji pojavljuju i manekenke kao njene dvojnice, ali pjevačica je unatoč tome sva neodoljiva i izgleda odlično."

Prikriveno oglašavanje 40

12. travnja 2012. godine u besplatnom primjerku "Večernji list CITY" objavljena su dva priloga s prikrivenim oglašavanjem, i to jedan do drugoga. Prvi nosi naslov "Preoblikovanje tijela uz novu liniju Somatoline", a drugi "Prezentacija 'pametnih' četkica za zube". U prvom se članku oglašava nova linija preparata za uklanjanje masnih naslaga tvrtke Somatoline pod nazivom Menopauza za žene u zrelijoj dobi, te preparat za noćni tretman. Za oba proizvoda navedena je i cijena. U drugom se članku najavljuje prezentacija zubnih četkica tvrtke Curaprox. Ovdje je vrijeme i mjesto prezentacije definirano točnim satom i adresom.

Ovi prilozi krše 24. i 31. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara, 2. članak Zakona o elektroničkim medijima, te 19. članak Zakona o medijima. Članak 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara kaže da novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima. Članak 31. Kodeksa ističe da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. 16. stavak 2. članka Zakona o elektroničkim medijima kaže da je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može se zavesti  javnosti u pogledu njihove prirode. 19. članak Zakona o medijima navodi: 3. Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno. 4. Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.

Ovakvi prilozi uopće nisu smjeli biti objavljeni jer nisu novinski članci, nego plaćeni oglasi. Ako su već objavljeni, trebalo je posebno naznačiti da spadaju u Oglase, a ne u rubriku Zdravlje.

Plagijat 12

Na portalima jutarnji.hr i gol.hr, 29. travnja 2012. godine, objavljen je, gotovo, identičan članak o utakmici između klubova Chelsea i Queens Park Rangersa. U člancima se posebna pozornost pridaje nogometašu Torresu koji je zabio tri gola na utakmici. Jedina razlika je redoslijed članaka i naslovi. Naslov članka na portalu gol.hr glasi ''Chelsea šesticom proslavio ulazak u finale Lige Prvaka, hat – trick Torresa'', a naslov na portalu jutarnji.hr glasi 'Torres trpa, Chelsea gazi – tri gola probuđenog Španjolca u 'razbijanju' QPR-a'' .  Na portalu gol.hr objavljeni su inicijali autora članka V.H., dok na portalu Jutarnjeg lista piše da je autor Sportske novosti. Po komentarima čitatelja na portalu jutarnji.hr, možemo zaključiti kako je on prvi objavio vijest, dok je gol.hr vijest objavio kasnije popodne istoga dana. Time je prekršen članak 11. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji navodi kako novinar treba poštivati autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore koje je koristio. Također, prekršen je i članak 16. Zakona o medijima koji nalaže da nakladnik objavljuje na odgovarajućim mjestima svakoga programskog sadržaja sljedeće podatake: na odgovarajućim mjestima mora objaviti naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isječak iz programskog priloga, osim ako je međusobnim ugovorom određeno drugačije i treba objaviti  ime i prezime autora objavljenog priloga, osim ako se autor tome protivi. Zakon o medijima također propisuje kaznu od 30.000 kuna ukoliko  nakladnik, koji uz informaciju prenesenu iz drugih do­maćih i inozemnih medija, ne naznači izvor.

Budući da ova vijest donosi sportski događaj te ne može negativno utjecati na autora, trebalo je biti objavljeno autorovo puno ime i prezime. Ukoliko se već pisao članak o istoj temi, onda se nije trebao napisati potpuno identičan članak, već se trebao promijeniti tekst i napisati izvor. 

Na primjer: ''Kako prenosi jutarnji.hr, Španjolac Fernando Torres zabio je čak tri gola na utakmici, što nije uspio još od rujna 2009.''

Kršenje dječjih prava 38

Novinari u medijima sve češće krše dječja prava na privatnost i objavljuju šokantne priče i dječje slike kako bi privukli što veći broj čitatelja. Tako je, 20. travnja 2012. godine, na portalu Index.hr objavljen članak pod naslovom "Za američku policiju to nije zločin: 11-godišnjakinja preminula nakon školske tučnjave oko dečka". U ovom slučaju prekršeno je više članaka Kodeksa časti hrvatskih novinara. Prekršen je članak 15. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže: Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, (...). Pogotovo je tragično što se ova nesreća dogodila maloljetnoj, 11-godišnjoj, djevojčici, no unatoč tome u članku je objavljeno njeno puno ime i prezime, privatna fotografija kao i video sa njenog pogreba. Kodeks časti hrvatskih novinara pod člankom 20. navodi da novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika.

U članku se nije smio otkriti identitet djeteta niti se trebala objaviti njezina fotografija, kao ni video isječak s pogreba. Umjesto da se suosjeća s žrtvom i njenom obitelji, ovaj članak je očito napisan tako da privuče čitatelje, dok s moralne i etičke strane nije dana velika pažnja ovom slučaju.

Tekst je mogao biti napisan ovako:

11-godišnja djevojčica  preminula je od posljedica ozljeda glave u bolnici oko šest sati nakon što se u osnovnoj školi u Long Beachu potukla s drugom djevojčicom. Policija je objavila kako u tučnjavi nije korišteno hladno oružje i pretjerana sila, te da ne planira podići nikakvu tužbu protiv druge djevojčice.

Izvještavanje o samoubojstvima 17

Prilog objavljen 28. ožujka 2012. godine pod naslovoom "Nisu pozvali pomoć: Tajvanka se ubila dok je razgovarala s prijateljima na Facebooku" na internetskom portalu Index.hr primjer je neetičnog izvještavanja o samoubojstvima. Vijest krši čl. 16 Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem stoji: Vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava se ne  naglašavaju te ih treba svesti na najmanju moguću mjeru, uz poseban obzir kad je riječ o djeci. Potrebno je pridržavati se stručnih smjernica za izvještavanje o samoubojstvima. Prekršen je i čl. 14 koji navodi da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti.  

Prilog već u svojem naslovu krši prije navedene članke jer opisuje što je žena točno radila u svojim posljednjim trenucima. U daljnjem tekstu je detaljno opisan način na koji je počinila samoubojstvo, a novinar je čak i citirao poruke koje je slala prijateljima. Također, navedeno je puno ime i prezime žrtve. Dakle, autor članka nije vijest sveo na najmanju moguću mjeru, povrijedio je privatnost žrtve i njezine obitelji, a naslov je senzacionalistički.

Naslov bi trebao glasiti: "Tajvanka počinila samoubojstvo"

Vijest je trebala biti svedena na najmanju moguću mjeru: "Tijelo C. L. (31), žene iz Tajvana, pronađeno u obiteljskoj kući. Policija sumnja na samoubojstvo"

Prikriveno oglašavanje 39

Internetski portal Zadovoljna.hr  4. svibnja 2012. godine objavio je prilog pod naslovom "Eva Longoria: Bujna kosa kao s reklame" koji se kosi s pravilima novinarske etike. Naime, uz članak su priložene fotografije i cijene proizvoda iz L'Oréala i Avona te kolekcije Kerastase. Cijeli članak mogao je proći bez fotografija i reklamiranja proizvoda, te je autor mogao naglasiti kako su sredstva za volumen dostupna u trgovinama diljem Hrvatske. 

Svojim je postupkom autor prekršio Zakon o elektroničkim medijima, 2. članak, stavak 16. koji kaže kako je prikriveno oglašavanje predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u programskim sadržajima, kada je takvo predstavljanje namijenjeno oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode. Osim Zakona o elektroničkim medijima, autor je prekršio i Kodeks časti hrvatskih novinara prema članku 24 koji nalaže kako novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima.  

te članku 31 koji glasi: Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.

Kršenje dječjih prava 37

Jutarnji je list 18. travnja 2012. u svojem online izdanju objavio vijest pod naslovom: ''Policija je u vrtiću uhitila djevojčicu (6) jer je razbijala stvari i privela je u lisicama''. Prvotnu vijest je objavio, kako odmah navodi novinar koji ju je preuzeo, Daily Mail. Uz vijest, objavljena je dob djevojčice, njezina fotografija te puno ime i prezime djeteta. Prekršen je 20. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji govori: novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Slika djevojčice trebala je biti zamagljena ili još bolje neobjavljena. Šestogodišnja djevojčica koja je u vrtiću bila  nemirna, iz razloga što takvo ponašanje ne odgovara njenoj dobi, sada je zbog medijskog nepoštivanja ovih njezinih prava, obilježena i tretirana gotovo kao mali zločinac (''…tada je došla policija i stavila joj lisice jer se opirala kad ju je policajac pokušao smiriti'',''… razbijala je stvari po vrtiću te ozlijedila ravnateljicu.''). Njezino puno ime i prezime ni u ovom slučaju nije bilo od javnog interesa. Čini se kao da je vijest više orijentirana na nemirnu djevojčicu, nego na činjenicu da je ista bila uhićena i tretirana kao kriminalac. Ime i prezime djevojčice, njezina slika, puno ime njene majke i odgajateljice (u njihovom slučaju bili bi dovoljni inicijali) trebali su biti  izostavljeni.

O ovom se slučaju trebalo obavijestiti nadležni Centar za socijalnu skrb, a ne medije i javnost, 

stoga ova vijest nije trebala biti objavljena radi zaštite interesa djeteta.