Prikriveno oglašavanje 7

Fenomen prikrivenog oglašavanja u svijetu je uzeo maha. Naime, prikriveno oglašavanje ima daleko veći utjecaj na čitatelje od običnog oglasa. U Jutarnjem listu, 18. ožujka 2012., objavljen je prilog pod naslovom „Dobio sam 4 kile, ali znam gdje je najbolji burek!“. Navedeni prilog je očit primjer prikrivenog oglašavanja. Naime, preko dvije stranice prostire se reklama 20 različitih pekarnica u Zagrebu. Provedeno je testiranje kvalitete bureka te je svaka pekarnica dobila ocjenu. Dakle, pored imena pojedine pekarnice, navedena je adresa i slika iste te cijena bureka. Međutim, ono što je najviše sporno jest to da je za svaku pekarnicu naveden proizvođač jogurta i cijena jogurta koji se u toj pekarnici prodaje; trebala se navesti samo cijena jogurta. Budući da je svrha priloga testiranje bureka, ime proizvođača jogurta je potpuno nebitno. Stoga, ovaj prilog krši članak 31. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji navodi da prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga. Prilog također krši i članak 19. Zakona o medijima, koji u st. 4. kaže da nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje. Isti članak u st. 1. navodi da oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.

Proizvođači jogurta nisu smjeli biti uključeni u prilog, već su trebali biti označeni kao oglas i odijeljeni od ostatka priloga ili se trebala navesti samo cijena jogurta.